Najniža neto plaća ne može iznositi manje od 55 posto prosječne mjesečne neto plaće u FBiH. U obrazloženju je, između ostalog, navedeno da bi najniža plaća, utvrđena u skladu s ovom uredbom, u 2022. godini iznosila 543 KM neto (55 posto od 987 KM – prosječne neto plaće u razdoblju januar – septembar 2021. godine). Iznos najniže plaće utvrđen odlukom Vlade u tekućoj godini primjenjuje se u cijeloj idućoj godini. No, što misle radnici, oni na koje se to povećanje odnosi? Kolika bi mjesečna primanja uistinu zadovoljila potrebe radnika u BiH te zaustavila njihov masovni odlazak iz zemlje? Zajedničko istraživanje portala iz regije – mojposao.ba, mojposao.net, infostud.rs, vrabotuvanje.com. mk te deloglasnik.si provedeno za vrijeme trajanja Regionalnog sajma poslova pokazalo je da bi građani Bosne i Hercegovine bili zadovoljni mjesečnom plaćom u visini od 1500 konvertibilnih maraka (783 eura).
Riječ je o iznosu koji je za oko 500 KM viši od prosječne plaće u ovoj zemlji te za 1094 konvertibilne marke od trenutačnog iznosa minimalne plaće s kojom preživljavaju hiljade radnika ovog bh. entiteta. Podaci pokazuju kako oko 260.000 radnika u Federaciji BiH prima plaću u iznosu do 650 KM. Ako uzmemo u obzir da se potrošačka korpa za četveročlanu obitelj već duže kreće i iznad 2000 KM te da samo za hranu svakog mjeseca treba izdvojiti iznos koji je približan jednoj prosječnoj bh. plaći, postavlja se pitanje kako veliki broj obitelji uopće preživi. O preživljavanju onih koji rade za minimalac, suvišno je i govoriti.
Prema ranijim podacima Porezne uprave, plaću od 1500 KM i više (koja, prema spomenutom regionalnom istraživanju, predstavlja iznos mjesečnih primanja koji bi zadovoljio potrebe velikog broja radnika) u Federaciji BiH prije pandemije primalo je svega oko šezdeset hiljada od 531.401 zaposlene osobe. Svi ostali za svoj rad dobivali su manje. Istraživanje je pokazalo i da bi ispitanici iz Srbije bili zadovoljni plaćom od 760 eura, dok im je prosječna plaća 547. Ispitanici iz Hrvatske očekuju plaću od 1020 eura, što je za svega 7 posto više od stvarne prosječne plaće u ovoj zemlji. Navedeno regionalno istraživanje pokazalo je i da većina zaposlenih u BiH (61 posto) u idućih godinu dana planira promijeniti posao, što je dosta manje nego prošle godine, kada je taj postotak iznosio 76 posto. Posao u najvećoj mjeri žele mijenjati ispitanici iz Hrvatske (68 posto), dok u najmanjoj mjeri to žele ispitanici iz Slovenije (40 posto). Nešto manje od četvrtine ispitanika (22 posto) iz BiH boji se da bi moglo ostati bez posla u idućih godinu dana. Sudionike istraživanja pitali su što je po njihovu mišljenju najvažnije za dobivanje posla, odnosno čime mogu osvojiti potencijalnog poslodavca. Najviše ispitanika iz BiH (33 posto) smatra da su to njihova znanja i vještine, motivacija i želja za zaposlenjem (21 posto) te radno iskustvo (17 posto). Zanimljivo je da svega 8 posto ispitanika smatra kako je za dobivanje posla važna sreća, a 9 posto da su važni dobri kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe svega 2 posto ispitanika, dok 5 posto smatra kako je važna stranačka pripadnost. Od nezaposlenih ispitanika iz BiH najviše (25 posto) ih je nezaposleno 3 mjeseca ili manje, 22 posto je bez posla između 3 i 12 mjeseci. Čak 22 posto ispitanika nezaposleno je više od 1 godine, dok 9,73 posto ljudi na posao čeka duže od 5 godina. Većina nezaposlenih (47 posto) traži bilo kakav posao, bez obzira na to je li riječ o onima u struci ili izvan nje, što je ipak manje nego 2020. godine kada su bilo kakav posao tražile dvije trećine njih (65 posto), pokazalo je istraživanje portala mojposao.ba, mojposao.net, infostud.rs, vrabotuvanje.com.mk te deloglasnik.si. Ipak, kada bi birali tvrtku prema vlasništvu, ispitanici iz BiH najradije bi odabrali privatnu kompaniju u stranom vlasništvu (44 posto).
