Diskriminatorski zakon odnosi se na hiljade djece, kako unutar tako i izvan Irana - ali najviše na one koji su rođeni kao afganistanske izbjeglice ili su su migranti koji žive u Iranu.
Ali, nakon dugotrajnih napora, ova zemlja je napravila veliki korak ka poništavanju ovog propisa, prema kojem samo iranski muškarci mogu prenijeti svoje državljanstvo suprugama ili djeci. Državni parlament je 12. maja u velikoj mjeri odobrio prijedlog zakona kojim će se ukinuti postojeći zakon, ostavljajući Vijeću čuvara, moćnom upravnom tijelu, da odobri svu predloženu legislativu i ozvaniči je.
Grupe za ljudska prava pozdravile su taj potez kao korak ka rodnoj ravnopravnosti u Iranu, gdje islamski zakoni uskraćuju ženama jednaka prava na razvod, skrbništvo nad djecom i nasljeđivanje. Pozvali su Vijeće čuvara da usvoji reformu, ističući da čak i ako se odobri, Iran ima još mnogo posla u oblasti ljudskih prava, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Neočekivani poticaj
Iranski aktivisti za ljudska prava već godinama vode kampanje za ukidanje pomenutog zakona, naglašavajući da je on u suštini učinio da djeca rođena iz brakova između iranskih žena i afganistanskih izbjeglica budu bez državljanstva.
Nema preciznih statistika o tome koliko je djece u Iranu čije majke su Iranke a očevi stranci. U izvještaju vlade iz 2013. godine, međutim, navodi se da je zemlja imala oko 30.000 registrovanih brakova između iranskih žena i afganistanskih muškaraca.
Kampanja za ukidanje zakona dobila je neočekivani poticaj nakon smrti Merjem Mirzahani, nagrađivane matematičarke rođene u Teheranu, koja je umrla od raka u SAD-u, u julu 2017. Njena jedina kćerka, šestogodišnja Anahita, ima oca koji je Čeh i kao takav nije bio podoban da dobije iransko državljanstvo.
Ranije tog mjeseca, parlamentarni Odbor za kulturu odobrio je tekst nacrta zakona koji će omogućiti davanje iranskog državljanstva potomcima stranih očeva. Međutim, nekoliko dana nakon Merjemine smrti, grupa iranskih članova parlamenta uputila je službeni zahtjev da se ubrza glasanje o prijedlogu zakona.
'Nema puta ka nacionalnosti'
"Iranski parlament se konačno počeo baviti diskriminatornim zakonom koji je spriječavao žene da prenose pravo na državljanstvo na svoju djecu", izjavio je Majkl Pejdž (Michael Page), zamjenik direktora za Bliski istok u Hjuman rajts voču (Human Rights Watch, HRW). "Taj zakon bi mogao unaprijediti živote hiljada djece, uključujući i onu s iranskim majkama koje su u braku s migrantima bez dokumenata."
Pejdž je dodao da su "potrebne dodatne reforme kako bi iranski zakon bio u skladu s regionalnim i međunarodnim normama o ljudskim pravima".
Hjuman rajts voč je upozorio kako je zbog sadašnjeg zakona na desetine hiljada djece, koja su rođena i odrasla u Iranu, ostavljeno bez ikakvog puta ka državljanstvu, što je status koji je utjecao na njihov pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i radnim mjestima.
Prije glasanja, Iran je bio među samo sedam zemalja u svijetu koje nisu dopuštale majkama da prenesu nacionalnost svojoj djeci, ukazuje Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR). Ostalih šest zemalja su Kuvajt, Liban, Katar, Brunej, Somalija i Svazilend.
Ujedinjene nacije procjenjuju da je broj afganistanskih državljana u Iranu nešto manji od milion, od kojih mnogi tvrde da se suočavaju s nasiljem i nepravdom. Teheran dostavlja broj dokumentovanih i nedokumentovanih afganistanskih izbjeglica i migranata na blizu tri miliona.
Teheran je protjerao mnoge Afganistance i onima koji ostaju povremeno prijeti masovnim protjerivanjem. U najnovijoj prijetnji, zamjenik ministra vanjskih poslova Abas Arakči upozorio je 8. maja da bi Teheran mogao protjerati afganistanske izbjeglice zbog paralizirajućih sankcija ekonomskih sankcija SAD protiv Teherana.
Mnogi Afganistanci su se preselili u Iran nakon sovjetske okupacije Afganistana i građanskog rata koji je uslijedio nakon povlačenja Sovjetskog Saveza. Drugi su potražili utočište u Iranu nakon što su talibani preuzeli vlast u Afganistanu. Mnogi su radili fizičke poslove nimalo privlačne Irancima, pa ipak su bili okrivljivani za nesigurnost i nezaposlenost.
Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei izdao 2015. godine uredbu kojom se svoj afganistanskoj djeci dozvoljava pohađanje škola. Afganistancima se, međutim, još uvijek uskraćuju osnovne usluge, uključujući pristup zdravstvenoj zaštiti, radnim mjestima, pa čak i stanovanje.
'Veliki korak'
Parlamentarno glasanje za reformu Zakona o državljanstvu pozdravljali su korisnici društvenih medija pod hashtagom #MyMotherIsIranian (Moja majka je Iranka) na perzijskom jeziku.
Sajed Farid Musavi, zakonodavac koji podržava izmjenu zakona, napisao je na Tviteru (Twitter) da je taj potez "važan korak u pružanju podrške ženama i djeci i da će riješiti jedno od njihovih najvažnijih pitanja".
Kanem Haghogdan iz istočnog grada Mešhada u blizini afganistanske granice, izjavio je da je to "veliki korak ka okončanju rasne diskriminacije".
"Eliminisanje ove zakonske diskriminacije je dugogodišnji zahtjev aktivista za ženska prava godinama", napisala je iranska aktivistkinja za ženska prava i novinarka Džila Banijaghub (Jila Baniyaghoob) u tvitu 3. maja. "Sada možemo reći: moja majka je Iranka, i ja sam također."
