Zasad, najveći problem im predstavlja što još uvijek nisu dobili odobrenje lokalnih vlasti Velike Kladuše da počnu sa adaptacijom privremenog smještaja u Agrokomercovim halama.
Kako god, obećanje je da će sve učiniti kako bi pružili dodatnu finansijsku podršku, maknuli ljude s ulice, ali i ovdašnjem stanovništvu na neki način olakšali adaptaciju na novonastalu situaciju.
Veliki broj migranata koji je i dalje ‘zarobljen’ među granicama, na sve načine pokušava se prilagoditi načinu života ovdje. Iako migrantska kriza uveliko stvara probleme kako zbog još uvijek neriješenog smještaja, ipak je na neki način ovo i šansa koja može ovdašnjem stanovništvu donijeti dobro.
„Činjenica da imamo smještajne kapacitete u Borićima i Sedri, gdje je potrebna rekonstrukcija, ali i kompanije koje bi osigurale hranu i sve ostalo što je potrebno ovim ljudima, stvara ekonomsku šansu za kompanije u USK. Bitno nam je da imamo dobru uslugu, ali i prihvatljivu cijenu. Nažalost, dešava se da su ponude kompanija iz ovog kantona puno skuplje od onih koje nam nude firme iz npr. Banje Luke ili Sarajeva. Vrijeme je da ovu šansu za ekonomski prosperitet prepoznaju ovdašnje kompanije, jer ovo je šansa i za zapošljavanje. Posao dajemo prema prioritetima, na prvom mjestu su ljudi bez posla koji dolaze iz ove lokalne zajednice“, kaže Peter van der Auweraert, šef Međunarodne organizacije za migracije u BIH.
Trenutno, najveći problem je u Velikoj Kladuši, gdje odobrenje za organiziranje privremenog smještaja još čekaju.
„Nažalost, u Velikoj Kladuši situacija je dosta komplicirana. Još uvijek čekamo odobrenje lokalnih vlasti, kako bismo do kraja pripremili Agrokomercove hale za smještaj migranata. Na ovaj način uklonili bismo migrante iz centra grada što je vrlo bitno za lokalno stanovništvo“, kaže Peter van der Auweraert.
Ipak, prema podacima, broj migranata u Velikoj Kladuši i Bihaću se smanjuje, što može predstavljati novi problem.
„Interesantno je da, iako ih i dalje 500 do 600 sedmično stiže u BiH, broj migranata u Bihaću i Velikoj Kladuši se smanjuje, što je suprotno od naših očekivanja. Istina, ovim se trenutno smanjuje pritisak na lokalne zajednice, ali bojim se da ukoliko saznaju da postoji ruta preko koje ilegalno mogu preći u Hrvatsku, Sloveniju i dalje u zemlje Evrope, još veći broj njih će dolaziti u BiH“, dodaje van der Auweraert.
Ono što i dalje iznenađuje, jeste količina razumijevanja i empatije Krajišnika prema ovim ljudima.
„Iznenađujuće je što i dalje svi ljudi, bili siromašni, bogati ili srednja klasa, svakodnevno donose donacije migrantima, bez obzira što to od njih niko ne traži. Mislim, da to ne bismo doživjeli niti u jednoj državi na svijetu“.
Obećanja i dalje stoje da, ukoliko dobiju sva potrebna odobrenja, Međunarodna organizacija za migracije učinit će sve da prije svega olakša finansijski pritisak, pruži potrebnu podršku Kantonu, ali ujedno i pomogne ljudima koji su na ulici.
