– Sedam mjeseci nakon općih izbora, političkim životom u BiH i dalje dominira proces formiranja koalicija i imenovanja vlasti. Iako su Republika Srpska i većina kantona u Federaciji BiH krenuli u proces formiranja vlasti ubrzo nakon izbora, novo Vijeće ministara i Vlada Federacije BiH, nažalost, još nisu imenovani – rekao je Inzko.
Na početku svog obraćanja, visoki predstavnik je naglasio pitanje koje je nedavno podiglo tenzije – potez zakonodavnih tijela Republike Srpske sa ciljem stvaranja rezervnog sastava policije RS. To je izazvalo zabrinutost u Federaciji BiH gdje je nadležna parlamentarna komisija rekla da će povući isti potez.
Kazao je da trenutni politički diskurs o rezervnom sastavu policijskih snaga u entitetima, koji je pokrenut jednostranim potezom RS na ovu temu, ne doprinosi miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
– Naprotiv, time je pokrenuta negativna spirala nepovjerenja i međusobnog nadmetanja. Umjesto toga, organi vlasti na svim nivoima trebaju da rade na boljoj saradnji kako bi javnu sigurnost podigli na najviši nivo i osigurali sigurno okruženje. Imigracija te pitanja koja se tiču izbjeglica i azila spadaju u ustavne nadležnosti državnih institucija i njihove kapacitete treba ojačati. To bi bio odgovarajući primjer bolje saradnje – rekao je visoki predstavnik.
Nažalost, kako je dodao, pozivanje na podjele i destabilizirajuća retorika, kojoj ponekad pribjegavaju isti oni lideri koji deklarativno ističu svoje opredjeljenje za evropski put BiH, obilježili su period na koji se odnosi ovaj izvještaj.
– Pored separatističkih izjava pojedinih političara iz Republike Srpske, vodeće hrvatske političke stranke uporno odbacuju presude međunarodnih sudova koje se odnose na njihovo ratno rukovodstvo i nastoje oživjeti strukture tadašnje paradržave. Također, početkom godine, vodeća bošnjačka politička stranka najavila je svoju namjeru da ospori naziv entiteta Republika Srpska što je očekivano vodilo ka daljnjim prijetnjama otcjepljenjem- rekao je visoki predstavnik.
U ovom kontekstu, visoki predstavnik je naglasio da „Ustav BiH potvrđuje da se Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske.“
Nedostatak opredijeljenosti za vladavinu prava u BiH i dalje predstavlja veliki problem. Inzko je spomenuo neprovedene presude u predmetu Ljubić te presudu u vezi s izbornim sistemom u Mostaru, a zbog neprovođenja potonje presude lokalni izbori u Mostaru nisu održani od 2008. godine.
Također je naglasio neuspjeh u provedbi presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i u sličnim predmetima, zbog čega je i dalje na snazi sistem koji diskriminira neke građane jer im onemogućava kandidiranje za javne funkcije.
Nadalje, visoki predstavnik je naglasio da nekoliko kantona u Federaciji BiH još uvijek nije ispunilo svoju obavezu da osiguraju potpunu ravnopravnost pripadnika srpskog naroda, dok organi vlasti u Republici Srpskoj i dalje ne poštuju sudske odluke o registraciji vojne imovine i 9. januaru kao Danu Republike Srpske.
Na kraju je Inzko zatražio od političkih lidera da prestanu s neodgovornom retorikom i da naprave iskorake kako bi BiH nastavila napredovati na putu ka EU, saopćeno iz OHR-a, piše Fokus.
