On je podsjetio da je 22. decembra 2009. godine, Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava donijelo presudu u istaknutom predmetu Sejdić i Finci protiv BiH u kojoj se navodi da Ustav BiH i izborni zakoni sadrže diskriminatorne odredbe koje onemogućavaju građanima koji ne pripadaju kategoriji “konstitutivnih naroda” da se kandidiraju na izborima za funkcije člana Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda BiH.
Presuda je donesena nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine između BiH i Evropske unije.
Tim sporazumom, BiH se obavezala da će rješavati prioritete iz Evropskog partnerstva, a jedan od njih je izmjena izbornog okvira u vezi sa članovima Predsjedništva BiH i delegatima u Domu naroda, kako bi se osiguralo puno poštivanje Evropske konvencije o ljudskim pravima i postprijemnim obavezama prema Vijeću Evrope.
Suština te desetogodišnje presude je jasna, a to je da svi građani BiH treba da imaju ista prava, a Inzko je pojasnio da to nije nikakva radikalna ideja, već način kako funkcioniraju normalna demokratska društva, te da je diskriminacija po osnovu nečije nacionalne pripadnosti oblik rasne diskriminacije, i stoga je krajnje teška.
Sud u svojoj presudi smatra da se različito postupanje koje se isključivo ili u kritičnom obimu zasniva na etničkom porijeklu pojedinca ne može objektivno opravdati u savremenom demokratskom društvu koje je izgrađeno na principima pluralizma i poštovanja različitih kultura.
Tom presudom vlastima BiH je naloženo da poduzmu potrebne korake da zaštite prava građana te time okončaju diskriminaciju po osnovu rasne i etničke pripadnosti. Međutim, deset godina nakon donošenja presude Evropskog suda za ljudska prava, diskriminacija se i dalje nastavlja, budući da ta presuda nije implementirana.
Aneks 4 Daytonskog sporazuma, istakao je Inzko, koji je Ustav ove zemlje, kaže da je BiH demokratska država, koja funkcionira u skladu sa vladavinom prava te da se Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i njeni protokoli u Bosni i Hercegovini direktno primjenjuju i imaju prednost nad svim drugim zakonima.
"Imajući to na umu, krajnje je vrijeme da se svakom građaninu BiH pruži jednak tretman, što je također utvrđeno Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima UN-a", rekao je visoki predstavnik Inzko.
Presuda u slučaju Sejdić-Finci, podsjetio je, nije jedina presuda tog suda koju vlasti BiH uporno zanemaruju, a vlasti također moraju poduzeti korake koje je sud naložio u predmetima Zornić, Pilav i Šlaku, što bi okončalo diskriminaciju po osnovu etničke pripadnosti i prebivališta.
"Cilj je uvijek isti, ukinuti diskriminaciju. Ovo je centralni element kojim se BiH može učiniti stvarnim domom svih njenih građana, bez obzira na etničku pripadnost", izjavio je Inzko.
Kako je visoki predstavnik konstatirao nakon posljednje sjednice PIC-a, vlasti BiH „neke građane tretiraju kao manje jednakopravne od drugih“, naglasivši da su svi građani BiH kažnjeni sadašnjim nepravednim sistemom, koji je on opisao kao „nepodnošljiv“, saopćeno je iz OHR-a.