"Aspiracije zemlje za integraciju u EU, uprkos teškom političkom okruženju, i dalje su čvrste, a valja napomenuti da su nakon podnošenja inicijalnih odgovora na Upitnik vlasti radile na odgovorima na dodatna pitanja koja su dobila u junu. Rijedak dio dobrih vijesti u sektoru vladavine prava došao je u septembru kada je nakon nekoliko mjeseci neslaganja Parlamentarna skupština BiH, uz pomoć međunarodne zajednice, konačno usvojila izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku u konceptu prihvatljivom skoro svim strankama", kazao je Inzko.
Kada su u pitanju Opći izbori kazao je kako su prošli bez većih incidenata, ali da je izražena zabrinutost zbog etničkih podjela i prijavljenih brojnih nepravilnosti među kojima su finansijske prijetnje i poticaji biračima, problemi s biračkim mjestima, "napuhan" broj biračkih popisa, problemi s velikim brojem nevažećih glasačkih listića kojih je prema podacima CIK-a bilo više od pola miliona.
NSRS odbacio Izvještaj o Srebrenici
"Činjenica da stranke nisu uspjele postići dogovor u vezi izmjena izbornog zakona prema presudi Ustavnog suda u slučaju 'Ljubić' povezane su indirektnim izborom delegata Federalnog parlamenta, što dodatno komplicira formiranje vlasti. Službenici HDZ-a BiH i drugi upozorili su da bi izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva mogao izazvati krizu", kazao je Inzko.
Spomenuo je i kako je Narodna skupština RS odbacila Izvještaj o Srebrenici u kojem se priznaje učešće Vojske RS i policijskih snaga u genocidu. Kazao je kako je ovaj izvještaj bio krucijalni korak ka pomirenju baziran na konceptu pojedinca a ne kolektivne krivice, te je odbacivanjem istog pokazalo koliko proces pomirenja narušen tokom posljednjih godina.
"Moram još jednom naglasiti na povećanje retorike destabilizacije i podjela određenog broja političkih predstavnika BiH uključujući kontinuirane izjave predsjednika RS koji negira državu BiH, poziva na otcjepljenje RS i ujedinjenje sa Srbijom. Iako su mediji izvještavali u septembru da je odustao od retorike secesije uoči izbora, ponovo je prijetio raspadom BiH u intervjuu objavljenom u posljednjim danima kampanje", kazao je Inzko za Milorada Dodika.
Spomenuo je i proteste građane Banja Luke na Trgu Krajine zbog ubistva Davida Dragičevića koji su održani dva dana pred izbore, kao i tvrdnje pozicije da njima upravlja opozicija. Naglasio je kako su oni pokazali da je narod izgubio vjeru javne institucije posebno u policiju i pravosuđe.
"Propadanje vladavine zakon odražava činjenicu da vlasti na svim nivoima i dalje odbijaju obavezujuće odluke pravosuđa. (...) Lokalni izbori u Mostaru nisu održani od 2008. godine zbog neodređene odluke Ustavnog suda BiH. RS i dalje odbija provoditi presude Ustavnog suda i Suda BiH o registraciji vojne imovine", rekao je.
Podsjetio je na pregovore i sastanke stranke u vezi promjena izbornog zakona koji nisu bili uspješni zaključivši kako do ovih promjena neće doći bez usaglašenosti stranaka.
Kada je u pitanju provođenje reformske agende, Inzko je kazao kako je BiH postigla ograničen napredak. Konstatovano je kako je proces popisivanja perspektivne vojne imovine i dalje blokiran.
Problemi u radu s Vladom RS
Kada su u pitanju ratni zločini, Inzko je izvijestio kako je uhapšen general Armije RBiH Atif Dudaković što je izazvalo proteste podrške širom FBiH, dok su s druge stranek u RS glorificirali osuđene ratne zločince Radovana Karadžića i Ratka Mladića koje je veličao Milorad Dodik tokom kampanje javno. Spomenuo je i izjavu Vukote Govedarice da će se kao predsjednik RS ugledati na Radovana Karadžića.
"Visoki politički službenici nastavljaju negirati i omalovažavati genocid u Srebrenici koji su potvrdila dva međunarodna tribunala, te nastavljaju vrijeđati žrtve nečuvenim teorijama zavjere. Uznemirujuće je da nakon dvije decenije ot završetka rata u BiH, visoki politički dužnosnici i određeni segmenti društva nisu uspjeli uhvatiti se u koštac s ratnim zločincima koji su počinili bivši čelnici i nastavljaju negirati presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Takvi stavovi ometaju šanse za trajno pomirenje u zemlji", naglasio je.
Za FBiH je spomenuo problem srpskih predstavnika u kantonalnim skupštinama i proteste bivših boraca, a za RS konstante svađe pozicije i opozicije, te napad na novinara Vladimira Kovačevića.
"Vlada RS nastavlja negirati mom uredu pristup dokumentima i informacijama koje tražimo na osnovu Aneksa 10. Konstantni pozivi PIC-a nisu imali utjecaja. Vlada RS ne daje informacije OHR-u od 2007. godine", kazao je Inzko.
