- Vaša ocjena rada parlamentarne većine u Skupštini USK u kojoj je i Nezavisni blok uz osvrt na rad u 2019. godini
Parlamentarna većina u USK usaglašena je nakon Općih izbora 2018. godine. Učešće političkih subjekata u radu Vlade USK, principi, ciljevi i definirane mjere utvrđene su „Koalicijskim sporazumom“ koji je temeljna osnova za rad. Kao dio parlamentarne većine bili smo konstruktivan partner, kreirali smo veliki broj ideja i predlagali mjere.
Dočekale su nas izuzetno složene društvene prilike, potpuno zapušten sistem u kojem su ljudi prepušteni sami sebi, ogromna dugovanja, zloupotrebe u sistemu upravljanja, migrantska kriza... Naslijeđena dugovanja su ograničavala realizaciju određenih mjera jer valjalo je prvo pristupiti sanaciji stanja. Tokom 2019. godine plaćeno je više od 25 miliona KM ranijih obaveza. Migrantska kriza je jedan od najvećih izazova USK, nadležni državni organi nisu svjesni obima problema sa kojim se građani USK suočavaju. Ozbiljno se pristupilo srednjoročnom planiranju i strateškom pristupu infrastrukturnom razvoju, podršci privredi i mjerama za demografski oporavak.
Po prvi put otvorena su neka pitanja i teme od općedruštvenog interesa. Radilo se puno, nešto je i urađeno, moglo je i više... Izazov sa kojim se suočavamo je i kontinuiran proces destabilizacije političkih prilika. Pokušaji rušenja većine su svakodnevni.
- Vi dolazite iz Bužima i živite u Bužimu. Šta Nisvet Jusić može istaći kao ličnu inicijativu ili zastupničku mjeru po kojoj građani Bužima već osjećaju određena životna olakšanja?
Rođen sam u viteškom Bužimu, živim život svojih sugrađana sa kojima dijelim sva životna iskušenja, poteškoće, ali i veliki broj lijepih trenutaka i sretan sam zbog toga. Svakodnevno sam u kontaktu sa ljudima i upoznat sam sa njihovim individualnim i društvenim potrebama. Zbog toga uporno i kontinuirano insistiram na kandidiranju i realizaciji tema koje građani ističu kao svoju potrebu. Sve što se tokom 2019. godine radilo i uradilo na prostoru općine Bužim ne želim individualizirati, već istaknuti da je rezultat zajedničkih napora svih aktera u aktualnoj većini u Skupštini i Vladi USK.
Rekonstrukcija regionalne putne mreže, sanacija i izgradnja školskih objekata, vodosnabdjevanje, pomoć u realizaciji infrastrukturnih projekata, podrška poljoprivrednim proizvođačima, udruženjima građana itd. su konkretne ostvarene aktivnosti. Vrijedi istaknuti radove na rekonstrukciju regionalnog puta R401b koji povezuje Bužim sa Cazinom i Bihaćem. U pitanju je najveća pojedinačna investicija realizirana tokom jedne godine u vrijednosti 2 300 000 KM. Izvršena je potpuna rekonstrukcija ceste kroz naselje Konjodor prema Donjoj Koprivni. U prvoj polovini godine prije prekategorizacije regionalne ceste R401 Bos Otoka – Bužim – Velika Kladuša u magistralnu cestu (nadležnost F BiH) izvršena je sanacija dijela ceste u naseljima Varoška Rijeka, Bužim i Čava vrijednosti cca 500 000 KM. Sa više od 300 000 KM biće podržani projekti lokalnog karaktera u oblasti infrastrukture i vodosnabdjevanja. Prije nekoliko dana iz Budžeta USK na račun općine uplaćeno je dodatnih 100 000 KM za izgradnju Muzeja Bužim u okviru kojeg će biti i Muzej soba 505. viteške brigade. Izgradnja područne škole u Bućevcima privodi se kraju, sva sredstva obezbjeđena sa kantonalnog nivoa. Za sanaciju posljedica požara u OŠ „Mirsad Salkić“ Čava interventno je izdvojeno 70 000 KM. U oblasti vodosnabdjevanja za sanaciju kvara u pumpnoj stanici na vodovodu Pivnice izdvojeno 30 000 KM, za regulaciju vodotoka 50 000 KM, za projekte javne rasvjete više od 30 000 KM. Neki od navedenih projekata implementiraju se preko općine Bužim. Ovo su konkretne, mjerljive i vidljive aktivnosti sa nivoa USK prema građanima Bužima. Nije mi poznato da su drugi nivoi vlasti osim velikih najava ovako radili, očito im ne odgovara što je „neparna“ godina.
- Nedavno je na vašu inicijativu održana tematska sjednica Skupštine USK posvećena demografskim kretanjima na prostoru USK sa posebnom analizom stanja nataliteta i mortaliteta, te iseljavanje stanovništva, posebno mladih ljudi. Kako ocjenjujete usvojene zaključke i šta se može očekivati u narednom periodu po toj problematici?
Prvi zakonodavni organ na nivou BiH u kojem je otvorena ova bolna tema je Skupština USK. Godinama je vlast zatvarala oči pred najvećom opasnosti po budućnost BiH. Imam dojam da je nekima i bio cilj da ljudi odu iz BiH, da se smanji pritisak i zahtjevi za promjenama. Podaci koji su izneseni su porazni, plašim se da je za neke poteze kasno. Međutim, smatrao sam da je obaveza nešto pokušati uraditi. Zaključci sa tematske sjednice tiču se svih segmenata društvenog života od privrede, zapošljavanja, zaštite prava radnika, zaštite porodice, prava majki i djece do rada organa vlasti, inspekcije, donošenja zakonskih propisa itd. Definirane su kratkoročne i dugoročne mjere. Najvažnije dvije mjere su uvođenje kategorije dječijeg dodatka i podrška razvoju privrede i zapošljavanju.
Prilikom donošenja budžeta za 2019. po prvi put smo utvrdili zaseban kod za demografiju i planirali sredstva. U nacrtu budžeta za 2020. planirane su slijedeće budžetske mjere:
- podrška zapošljavanju i samozapošljavanju;
- uvođenje dječijeg dodatka za djecu nezaposlenih roditelja;
- podrška novorođenim bebama – novčana pomoć porodiljama van radnog odnosa u trajanju od minimalno 6 mjeseci;
- podrška u vidu jednokratne novčane pomoći porodiljama za svako treće i naredno dijete u iznosu 1000 KM;
Većina navedenih mjera prvi put se uvodi u Unsko-sanskom kantonu.
- Šta građani mogu očekivati kao najavu vaših narednih aktivnosti, neke nove inicijative, projekte?
Bez obzira na složene političke prilike nastavit ćemo uporno raditi i kandidirati važne teme. Fokus djelovanja usmjeriti na projekte koji će biti podrška privredi i zapošljavanju. U tom smislu kroz nacrt budžeta planirana su značajna sredstva, više nego ikada ranije. Plan je obići sve privredne subjekte na području USK i kreirati programe podrške koji će imati najbolji efekat. Utvrđen je prijedlog novog Zakona o javno-privatnom partnerstvu koji ide u Skupštinu USK na usvajanje. Ulaganja u infrastrukturu staviti u funkciju privrednog razvoja. Pred USK je usvajanje nove Strategije razvoja. Obrazovni sistem USK zahtjeva značajne promjene u smislu usaglašavanja sa potrebama tržišta, izradu novih kurikuluma i većoj posvećenosti funkcionalnim znanjima učenika. Do sada se Ministarstvo obrazovanja uglavnom bavilo problematikom infrastrukture školskih objekata i materijalnim statusom uposlenika u obrazovanju, međutim, u fokus se moraju staviti učenici i studenti, njihove potrebe.
Tokom 2019. godine pokazali smo da znamo raditi, nastavljamo dalje još odlučnije i sigurniji u ispravnost povučenih poteza. Naravno, potrebno je vrijeme i stabilnost da se završe određene započete aktivnosti. Izazovi su veliki, kao i odgovornost svakog od nas!