Obzirom na novonastalu situaciju oko virusa COVID-19, nas je kao redakciju portala Cazin.NET zanimalo šta će se dogoditi sa privredom Unsko - sanskog kantona, koja se tradicionalno zasniva na trgovini. U intervjuu sa makroekonomskim analitičarem Farukom Hadžićem, donosimo vam par uputa koje mogu poslužiti kako kantonalnoj vladi, a tako i nama građanima.
Pročitajte kompletan intervju:
CAZIN.NET: Poštovani, možete li se predstaviti ukratko našim pratiteljima?
Faruk Hadžić: Faruk Hadžić je građanin kao i svaki drugi u ovoj državi. Ono što se pokušavam kroz svoje komentare, analize, prijedloge i ideje jeste da približim neke složene ekonomske teme jeziku običnog građanina, na osnovu dosadašnjeg akademskog znanja i pratičnog iskustva.
CAZIN.NET: Kakav je Vaš stav o generalnoj situaciji oko virusa COVID-19, što se tiče ekonomske politike Bosne i Hercegovine, da li smo mi kao država svjesni posljedica koje nas mogu zadesiti?
Faruk Hadžić: Generalna percepcija je da još uvijek kao država nismo svjesni negativnih posljedica koje su se javile i ono što je bitnije, onih koje će se tek javiti. Mi smo sada u nekom prvom talasu ekonomskog udata izazvanog pojavom koronavirusa i krećemo se prema drugom talasu, koji je daleko opasniji. Vidimo svaki dan koliko ljudi ostaje bez posla, ali isto tako onih koji se vode da rade, a ne dobijaju platu. I jedno i drugo je opasno. Bitno je sada presjeći taj negativni krug kroz intervenciju države.
CAZIN.NET: Naše čitatelje svakako zanima najviše situacija na Unsko-sanskom kantonu. Obzirom da smo kanton koji praktički „živi od trgovine“, kakav bi mogao biti položaj našeg kantona, recimo ako ova kriza potraje do juna, kako nam predviđanja govore?
Faruk Hadžić: Kada bi se kriza i danas zaustavila, posljedice su već tu. Mnogi radnici su ostali bez posla, neki su poslani na neplaćeno odsustvo, tako da neće dobiti plate, nekim djelatnostima nije zabranjen rad, ali nemaju posla jer je sve stalo, tako da je ovo vrlo složeno pitanje. Ako građani budu prepušteni sami sebi, mogli bi osjetiti ozbiljne ekonomske posljedice, jer šta će meni značiti što ja vodim recimo neku trgovinu, ako vi nećete imati novca da kupujete kod mene, zbog gubitka posla. Zbog toga, ključna je solidarna pomoć vlada svih nivoa. Daleko je jeftinije u ovom trenutku zadužiti se, održati ekonomsku aktivnost i pružiti šansu firmama da prežive, nego pustiti da sve propadne. Uz pravu podršku, možemo uspješno savladati i ovu krizu.
CAZIN.NET: Koje mjere su nužne za poduzeti od strane kantonalne Vlade kako bi se sačuvao kanton od finansijskog kolapsa?
Faruk Hadžić: Nadležnost u segmentu ekonomske politike je podjeljena između kantona i FBiH. Na nivou FBiH su propisani porezi koje kantoni ne mogu mijenjati, a dio poreza ide tom kantonu. Npr. preduzeća za svoje radnike uplaćuju doprinose za PIO u Budžet FBiH, dio za Zdravstvo prema Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, a veći dio ide prema kantonalnom zavodu. Porez na dohodak je propisan federalnim zakonom, ali on se uplaćuje u kantone. PDV je propisan državnim zakonom, a dijeli se na prema svim nivoima vlasti. Zbog ovoga, mjere koje kantoni mogu provoditi su dosta ograničene na ono što se prikupi kroz budžete. Briga FBiH su penzioneri, ali novac za javni sektor se osigurava kroz kantone. Kanton bi, u skladu sa svojim mogućnostima, trebali podržati pravna lica kako bi se održala privredna aktivnost, drugim riječima nivo potrošnje i zaposlenosti. FBiH je ta koja treba podnijeti najveći teret, ali i interes kantona, pa i u ovom slučaju USK, jeste da zadrži zaposlenost. Ukoliko padne privredna aktivnost, a time i potrošnja, jer ljudi neće imati novac od plata da troše, pada i naplata PDV-a, što će se kružno opet odraziti na pad budžetskih prihoda, a time ostaje manje novca za javni sektor.
CAZIN.NET: Šta može prouzrokovati inertnost državne i federalne vlasti povodom pitanja ekonomije i oporavka iste od posljedica uzrokovanih virusom COVID-19?
Faruk Hadžić: Teško pitanje zaista, to njih treba pitati. Možda nisu svjesni dubine i oštrine krize koja nam je došla. Progresivni dio struke je početkom godine upozorio na usporavanje ekonomije i na nužnost hitne reakcije vlasti. Kasnije se pojavila kriza zbog koronavirusa, pa je i tada struka upozorila početkom marta na hitnost reakcije i na donošenje mjera. Svaki dan kašnjenja znači možda trajni gubitak radnih mjesta, pogotovo ovih malih firmi i obrta, koji će teško ponovno pokrenuti svoje poslovanje. Tim malim ljudima je već trebalo pomoći kroz poreske olakšice, poput otpisa plaćanja doprinosa i poreza na dohodak, ali i oko isplata plata. Rješenja uvijek postoje, ali u ovom trenutku, najbitniji resurs je vrijeme i pravovremena reakcija.
CAZIN.NET: Kako procjenjujete generalnu situaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji će dio Federacije najviše ispaštati, a koji će najmanje osjetiti posljedice ove situacije?
Faruk Hadžić: Posljedice će osjetiti jednostavni svaki dio naše države i svi sektori. Niko u ovoj situaciji ne može reći šta me briga, to je tamo problem od drugoga. Isto trebaju i da znaju i svi oni koji zavise od javnog sektora. Ukoliko se otpuštanja nastave, ti ljudi nemaju više plate, neće trošiti, neće se prikupljati PDV, a od prikupljenog PDV-a zavisi finansiranje budžeta. Struka je zbog toga promtno ponudila paket mjera kako bi pomoglo privredi, a onda indirektno i svima u državi. Recesija će nas sigurno pogoditi, to više nije dilema, pitanje je samo koliko će oštra i duboka biti.
CAZIN.NET: Šta preporučujete građanima našeg kantona, da li se mi kao stanovništvo možemo na neki način uključiti da pomognemo i da se tako izrazim, „popravimo ekonomsku sliku“ Unsko-sanskog kantona?
Faruk Hadžić: Svi moramo prvo biti svjesni da je ovo vrlo ozbiljna ekonomska kriza, koja se viđa jednom možda u životu. U ovoj situaciji, najbolja pomoć građana je da prilikom kupovine daju podršku domaćim proizvođaćima, gdje god je to moguće i da na taj način održimo barem kratkoročno nivo naše proizvodnje. To je novac koji ostaje u državi.
