29 godina ima danski nogometaš Cristian Eriksen, koji je pred očima cijelog svijeta nekidan doživio srčani udar. 20 minuta trebalo je liječnicima da ga ožive, i Eriksen je sada dobro. Ali mnogi prije njega nisu. Kamerunac od 28, Španjolac od 22, Mađar od 24, Talijani, Englezi, posljednjih godina brojni su mladi igrači, u naponu snage umrli od infarkta, na terenu, na treningu ili u svlačionici. Prema nekim izvorima, tako je umrlo stotinjak mladića. Na isti su način stradala i dvojica hrvatskih igrača: golman Dinama Ivan Turina i nogometaš Istre Alen Pamić. Infarkt je postao vodeći uzrok smrti među mladim sportašima. A hrvatski liječnici, na čelu s Draganom Primorcem sada su osmislili način da se takve tragedije spriječe.
Lopta se prestala vrtjeti na Euru u 43. minuti utakmice između Danske i Finske. Dvadeset minuta liječnici su oživljavali danskog veznjaka Cristiana Eriksena.
"Nije imao pulsa. Napravili smo reanimaciju srca, bio je to srčani zastoj. Koliko smo bili blizu da ga izgubimo? Ne znam", odgovorio je liječnik danske nogometne reprezentacije Morten Boesen.
Ono što znamo - Eriksen je dobro i oporavlja se. Iznenadni srčani zastoj kod nogometaša nije nešto novo. Neki su bili sretniji pa su sa terena izašli živi, a neki nisu imali tu sreću.
28 godina imao je Kamerunac Marc Vivien Foe kada je kolabirao i umro na terenu 2003. Godinu kasnije, isti scenarij i sa 24-godišnjim mađarskim reprezentativcom, Miklosom Feherom. 22 godine imao je Antonio Puerta, igrač Seville kada se iznenada srušio i umro usred utakmice. Dio crne statistike su i hrvatski nogometaši. Prije osam godine nogometnu javnost šokirala je vijest o smrti Ivana Turine. Golman Dinama preminuo je u 33. godini života. Iste te godine od srčanog udara preminuo je i nogometaš Istre Alen Pamić. Imao je 24 godine. Posljednji slučaj u Hrvatskoj je njegov vršnjak Dejan Oršuš.
Kod svih je uzrok bila - iznenadna srčana smrt. U Americi na godinu od nje umre 350.000 ljudi, a 50 posto njih je mjesec dana prije smrti bilo na pregledu srca. Isti taj pregled prije utakmice odradio je i Eriksen.
"Ostane ipak taj jedan dio srčanih grešaka kod mladih sportaša koje se ne mogu na uobičajenom sistematskim pregledima utvrditi, pa čak ni kod ovih vrhunskih sportaša koji imaju nad standardne preglede ne može se otkriti sve i dolazi do iznenadne srčane smrti", poručio je pročelnik Zavoda za intenzivnu kardiološku brigu, Klinika za bolesti srca i krvnih žila KBC “Sestre milosrdnice” Zdravko Babić.
Od nje je prema nekim izvorima do sada preminulo stotinjak nogometaša. Upravo mladi sportaši imaju gotovo pet puta veći rizik za takvu smrt od svojih vršnjaka koji se ne bave sportom. Da bi se to u budućnosti spriječilo, Dragan Primorac i njegove kolege misle da imaju rješenje. Izdvojili su 294 gena i njihove mutacije koje mogu dovesti do iznenadne srčane smrti. Predlažu testiranje igrača kako bi se utvrdilo nose li neki od tih gena.
"Preporuka UEFA-i i FIFA-i je slijedeća. Imate profesionalnog igrača, imate igrače s rizikom, a to su oni koji su u obitelji imali ili anamnezu kardiovaskularnih bolesti ili su imali vrtoglavice koje nisu proporcionalne naporu. Napravite genetsko testiranje uz standardne kardiološke pretrage koje se rade. To je jedini način da kod osoba koje su asimptomatske možemo predvidjeti ovakve ishode koji dovode do smrti", kazao je predsjednik Zdravstvene komisije HNS-a Dragan Primorac.
Tihe srčane bolesti vodeći su uzrok smrti kod sportaša. I to ne samo kod nogometaša, nego i kod tenisača, košarkaša i igrača američkog nogometa. Je li razlog to što su oni pod dodatnim pritiskom i većim fizičkim naporima?
"Nema dokaza za to. Danas je stav da je sport samo triger za neke postojeće bolesti koje svi ti igrači, sportaši kojima se to dogodi zapravo imaju najčešće neku kardiološku bolest koja nije otkrivena. Sport je taj triger, okidač koji pokrene taj nepovoljni slijed te maligne aritmije i tu iznenadnu srčanu smrt", objasnio je pročelnik Zavoda za intenzivnu kardiološku brigu, Klinika za bolesti srca i krvnih žila KBC “Sestre milosrdnice” Zdravko Babić.
Najvažnija je brza reakcija i reanimacija, a to su u nogometu naučili na teži način. Od 2003. svaki pad na terenu koji nije rezultat kontakta igrača smatra se srčanim udarom i liječnički tim odmah ulazi na teren.
"U tom trenutku gubite svijest, padate na tlo i vaše srce više ne radi kao pumpa. Ako ga vi ponovno ne pokrenete, nema više krvi, nema više dotoka kisika u mozak", pojasnio je predsjednik Zdravstvene komisije HNS-a Dragan Primorac.
Isto to dogodilo se engleskom nogometašu Fabriceu Muambi. Danski slučaj u subotu vratio ga je u 2012. kada je i sam imao srčani usred utakmice. Liječnici su mu nakon 78 minuta pokrenuli srce, proglasili su ga medicinskim čudom, ali više nikada nije zaigrao. Čudo će, kako se čini, trebati Eriksenu da se ponovno vrati na teren.
