Nekadašnji pogon preduzeća "Energoinvest - termoaparati" u sarajevskom naselju Stup, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka u svojoj proizvodnji koristilo je izotop Cezij 137, koji je nakon upotrebe deponovan u bunker u krugu preduzeća.
Nakon rata, brigu o ovom objektu preuzima Energoinvestov Institut za materijale i kvalitet. Poslije provedenog stečajnog postupka hala dobija novog vlasnika, a stari obavezu izmještanja kapsula sa radioaktivnim materijalom.
"Došlo je do jednog malog incidenta koji je u ovom trenutku pod kontrolom. Radi se o jednom bunkeru koji je prije rata korišten za skladištenje radioaktivnog materijala", kazao je Zoran Tešanović, zamjenik direktora Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost.
"Izmjerene vrijednosti su znatno iznad dozvoljenih, s obzirom da ima visokokontaminiranih dijelova, doze uz kontejnere i metal su relativno visoke - nekoliko milisiverta, a kroz cijeli objekat je reda veličine mikrosiverta", kazao je Alfred Vidić, Zavod za javno zdravstvo FBiH.
"Koliko je opasan taj izotop Cs-137, ne trebate biti stručnjak nuklearne fizike da saznate. Dovoljno je ukucati na Google i vidjećete da se radi o jednom visoko radioaktivnom izotopu, koji je jedan od glavnih uzročnika radijacije u Černobilu", naglasio je Kenan Kešmer, urednik portala "Raport.ba".
Prema saznanjima novinara portala "Raport" koji su javnosti objelodanili ovu priču - prilikom transporta kapsula sa radioaktivnim materijalom, najmanje jedna od njih je pukla, nakon čega je došlo do kontaminacije tog prostora.
"Odmah je obaviješten Zavod za javno zdravstvo, koji je isti dan informisao Državnu agenciju kojoj je nakon toga trebalo tri mjeseca da izađe na teren, te ispita šta se zapravo desilo i koliki je stepen radijacije. Za ta tri mjeseca radijacija se proširila na 4.000 m2", dodao je Kešmer.
A proširila se tako, objašnjavaju iz "Raporta", što je prilikom uređenja prostora bunker demontiran, te nakon što je propao pokušaj njegove prodaje jednoj firmi za otkup sekundarnih sirovina, ponovno vraćen na prvobitnu lokaciju.
"Naš zdravstveni sistem nažalost nikada neće saznati kolika je počinjena šteta. Posljedice od radijacije mogu se javiti desetinama godina kasnije. Šta se desilo sa radioaktivnim materijalom, gdje je sve završio, da li ga je neko ponovo preprodavao po različitim otpadima, radio osam sati dnevno pored komada metala koji je bio ovdje - mi to nikada nećemo znati", istakao je Anes Podić, Udruženje građana "Eko akcija".
"Tu je bilo desetine koji su izvlačili taj materijal, pokušali ga prodati na otpadu, svi su imali dodir sa tim. Šta je sa tim ljudima danas, gdje su, da li ih je iko pitao kako su, provjerio koliku su dozu radijacije primili?", pita se Kešmer.
Mnogo je pitanja u ovom slučaju. Neka od njih uputili smo preduzeću "Energoinvest - Institut za materijale i kvalitete" koje je bilo zaduženo za premještanje radioaktivnog materijala na novu lokaciju, ali su nas iz istog preusmjerili na Državnu regulatornu agenciju za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH. Iz agencije danas poručuju kako će dekontaminacija ovog prostora započeti u drugoj polovini septembra, i biće okončan za dva do tri mjeseca. Do tada ovaj objekat ostaje zapečaćen uz zabranu ulaska u njegovu unutrašnjost.
