Socijalna pravda temelji se na osiguranju jednakih prava i mogućnosti za sve. No ekonomska nejednakost, nesigurni uvjeti rada i socijalna isključenost uzimaju danak pa je sve više onih koji nemaju ni za osnovne ljudske potrebe.
Koliko je socijalne nepravde u Bosni i Hercegovini, svakodnevno nas podsjećaju redovi ispred javnih kuhinja. U BiH 18.000 ljudi hrani se u javnim kuhinjama. Istovremeno, nezaustavljiv rast cijena koji je nesrazmjeran rastu plaća dodatno siromaši i prosječne kućne budžete pa građani revolt iskazuju bojkotom trgovina.
- Pravda definitivno ne postoji u BiH, pogotovo ona socijalna i to će nam se sigurno obiti o glavu jer ljudi su već izgubili povjerenje u državnu administarciju, u njene institucije - kaže Marin Bargo iz Udruženja potrošača Futura.
Društvo u BiH se sve više raslojava na bogate i siromašne. Ekonomske i fiskalne politike istovremeno nisu usmjerene u interesu smanjenja socijalne nepravde.
- Imamo potpuno jednak pristup ili čak manje oporezivanje onih najbogatijih i manje oporezivanje dobiti. Dividende se nikako ne oporezuju. Dakle, sve ono što pogoduje tom sloju. A s druge strane, najugroženiji su prislijeni da plaćaju ista opterećenja putem PDV-a, ali i sve ostale dadžbine - ističe ekonomista Igor Gavran.
Za razliku od zvaničnih institucija, volonterske organizacije pokazuju kako se može doprinijeti borbi za socijalnu pravdu. Neke idu i korak dalje pa osim podjele obroka rade i na izgradnji socijalnih preduzeća.
- Svakim danom je sve više ljudi koji traže pomoć. Prema meni socijalna preduzeća trebaju biti budućnost jer na taj način ćemo vratiti nadu u društvo. Oni će onda raditi i plaćati poreze, dobijaju plaće da žive i oni i država - navodi Miroslav Subašić iz Mozaika prijateljstva za BHRT.
Dan socijalne pravde koji je obilježen jučer ima za cilj podstaći vlade, organizacije i pojedince na djelovanje u stvaranju pravednijeg društva u kojem svaki pojedinac ima priliku za dostojanstven život.
Foto: Arhiv
