Time slijedi primjer SAD-a i Mađarske.
Zvanični Beč neće potpisati taj dokument zbog suštinskih neslaganja i neće uputiti zvaničnog predstavnika na konferenciju u Marakeš, čije je održavanje predviđeno u decembru, prenosi AlJazeera Balkans.
U Beču smatraju sporazum neodgovarajućim za regulisanje migrantskog pitanja, strahuju za gubitak suvereniteta u migrantskoj politici i “brisanje” razlike između legalne i ilegalne migracije.
Vlada posebno zastupa stav da taj pakt ne uvažava ljudska prava.
Austrija će i na glasanju u Generalnoj skupštini UN-a u septembru naredne godine, kako je najavljeno, biti uzdržana i predaće izjavu UN-u kojom će tražiti da se zabilježi stav Vlade.
Istupanjem iz sporazuma UN-a, prema riječima kancelara Sebastijana Kurca i vicekancelara Hajnc-Kristijana Štrahea, Austrija želi da sačuva nacionalni suverenitet.
“Nama je važno da ne ulazimo u međunarodnopravne obaveze za Austriju i zbog toga smo odlučili da nećemo pristupiti sporazumu”, rekao je Kurc.
Ukazao je da postoje pojedine tačke koje Beč posmatra kritički i u njima vidi opasnost po nacionalni suverenitet.
“Pojedini sadržaji su dijametralno suprotstavljeni našoj poziciji, a tako i vladinom programu”, rekao je Štrahe, ističući da odluka vlade ima za cilj da štiti suverenitet zemlje.
Osim pojedinih pozitivnih tačaka, postoji niz negativnih aspekata, ocijenila je vlada.
Kurc je naveo kao primjer prijedlog da se ograniči djelovanje sigurnosnih snaga prilikom protjerivanja, kao jednu od brojnih negativnih tačaka koja vodi ka miješanju ilegalne i legalne migracije.
“To odbijamo”, poručio je on, ističući da je neophodno praviti jasnu razliku između radne migracije i potrage za zaštitom.
“Migracija nije i ne smije da postane ljudsko pravo”, podvukao je Štrahe, ističući da zbog toga mora da se pravi razlika između legalne i ilegalne migracije.
Dodao je da ne može biti da se na osnovu klime i siromaštva dobija pravo na migraciju jer bi to izazvalo razvoj u svijetu koji se ni ne može zamisliti u realnoj politici.
Kurc je rekao da ne očekuje negativne posljedice po ugled Austrije, ukazujući da na nivou Evropske unije često postoje slučajevi da zemlje određene inicijative podržavaju, a druge ne.
“Kao ministar vanjskih poslova uvijek sam se zalagao protiv nuklearne energije i nuklearnog naoružanja. To su mnoge zemlje podržavale, ali pojedine, nažalost, ne. Postoje mnoge teme na međunarodnom nivou o kojima se ne slažu sve države. To nije ništa posebno. Smatram iskrenim putem to ako ne ulazimo u neke obaveze koje ne možemo da ispunjavamo. Bilo bi pogrešno u potpunosti podržati sporazum. Mi nikoga ne sprječavamo da potpiše taj dokument ako želi. Mi ćemo se uzdržati”, rekao je on.
Smatra da će i neke druge države odbiti da prihvate taj sporazum, kao i da će postojati mnoge države koje će pristupiti sporazumu, ali neće ispoštovati taj dokument.
Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker izrazio je žaljenje zbog odluke austrijske vlade da ne pristupi sporazumu UN-a o migraciji.
“Veoma žalim zbog te odluke”, rekao je on za austrijski državni radio Oe1.
Sa tim u vezi ponovio je svoj zahtjev za donošenje vanjskopolitičkih odluka EU-a kvalifikovanom većinom.
“Nevjerovatno je da EU u vezi sa tim važnim pitanjem ne može da govori jednim glasom”, rekao je Junker.
Najavio je da će sa predstavnicima austrijske vlade narednih sedmica razgovarati o donijetoj odluci.
Na pitanje da li bi u ovom slučaju bilo dobro da se odluka donese i suprotno volji pojedinih država, kao što su Austrija ili Mađarska, koje odbijaju sporazum o migraciji, Junker je rekao da to “ne bi bila dobra slika, ali bi bilo efikasnije nego aktuelno stanje”.
