Sabiha Husić, direktorica Sigurne kuće “Medica“ u Zenici, u razgovoru za “Dnevni avaz” ističe da je i ova organizacija pogođena pandemijom koronavirusa, ali ne žele sjediti skrštenih ruku pa su odlučile izraditi 40.000 maski, koje će besplatno dijeliti.
Volume 0%
Nabavili materijal
Prema njenim riječima, osoblje "Medice" u početku je počelo raditi maske od pamuka, jer su vidjeli da ih ljudi nemaju.
- Činjenica, prvo smo radili za svoje potrebe, a onda smo odlučili nabaviti repromaterijal da šijemo maske koje bi se besplatno dijelile. Uspjeli smo dobiti od TIKA-e sav materijal potreban za izradu maski, lastikice, konce, na čemu smo im zahvalni – kaže Husić.
Iako nisu odmah svi znali šiti, instruktorice su ih brzo obučile pa ih sada svi šiju.
- Uključili smo i naše volonterke, koje su završile obuke o krojenju i šivenju, ali i žene koje su bile zainteresirane iz neformalne mreže, iz ruralnih područja Zenice, gdje smo organizirali kurseve. Zajedno s njima sve to radimo i naš cilj je da u što kraćem roku sašijemo 40.000 maski koje bi se, zaista, dijelile besplatno – ističe Husić.
Dodaje da bi se TIKA i "Medica" dogovorile i napravile zajedničku listu, da se ne duplaju donacije, a da neko ne ostane bez maski.
Zapostavljene organizacije
- Želimo da se donira potrebna količina, a ne 10-20 maski. Želimo to uraditi i za sve sigurne kuće, ali i za druge nevladine organizacije koje se bave pitanjima pomoći ranjivim kategorijama, jer su svi zapostavljeni u ovoj situaciji, a radimo punim kapacitetima – zaključuje Husić, dodajući da maske šiju i žene žrtve nasilja koje su smještene u ovoj ustanovi.
Jedan od razloga projekta šivenja maski je, dodaje Husić, što su mnogi od toga napravili biznis, a zaključno sa ponedjeljkom, već će imati 10.000 izrađenih maski.
Nema prijema u kuću, iako ima potrebe
Husić ističe da je, zbog situacije sa pandemijom koronavirusa, prijem u sigurnu kuću otežan.
- Skoro da nema prijema u sigurnu kuću, iako ima potrebe. Ali, institucije rade skraćeno, prioritet nije nasilje, a tu su i procedure o ispunjavanju epidemiološkog upitnika prije ulaska. Imamo telefonske linije, zovu nas žene, jer imaju psiholoških problema kako da se nose s vremenom, ograničena im je sloboda, koja ih podsjeća na teške situacije, počinju gubiti nadu, a to je prvi znak depresije i anksioznosti – kaže ona.
