Područje Unsko-sanskog kantona (USK) do sada je prošlo 2.040 migranata koje je evidentiralo kantonalno ministarstvo unutrašnjih poslova, a njih najviše prošlo je ili boravi u Bihaću i Velikoj Kladuši iako prolaze i kroz Cazin i Bužim.
Kantonalni premijer Husein Rošić kazao je da su u pitanju različite lokacije gdje oni prelaze državnu granicu prema Hrvatskoj, a prema evidencijama u Bihaću je trenutno oko 600 osoba smještenih u napuštenom Đačkom i Penzionerskom domu, dok ih je u Velikoj Kladuši oko 350.
"To su podaci s mjesta gdje migrante možemo pratiti i kontrolirati. Situacija je za sada pod kontrolom, iako imamo problema s nekim osobama pretežno iz Afganistana koji su asocijalnog ili nasilnog ponašanja", kazao je Rošić i dodao da je nekoliko njih policija pritvarala više puta.
Naglasio je da su oni svjesni da ne mogu zaobići taj problem jer je to ruta kojom migranti prolaze, a s obzirom na to da Republika Hrvatska zatvara granicu potrebno im je, kaže, da imaju jedan centar gdje mogu potpuno kontrolirati migrante.
Napomenuo je i da je određeni broj migranata u privatnim smještajima, ističući da su oni vrlo dobro organizirani, čak su i "korak ispred" jer raspolažu informacijama kuda da idu i gdje mogu prespavati, a pretpostavlja se da takve podatke dobijaju od osoba koje su već prošle ovim putem.
Dio migranata koji je smješten u kolektivnim centrima oformljenim kao privremeno rješenje su osobe slabijeg imovinskog stanja te porodice s djecom.
"Međutim, jedan broj njih iz Afganistana nastanio se u ruševni objekat i radi se o mladim ljudima koji su već stvorili klanove te smo imali situacije da otimaju novac migrantima smještenim u privremenim centrima", pojasnio je Rošić.
Stoga je napomenuo da ne mogu znati tačan broj migranata koji svakodnevno pristižu te smatra da dio njih dolazi i iz prihvatnog centra u Salakovcu kod Mostara u namjeri da krenu dalje ka zemljama zapadne Evrope.
Govoreći o resursima kojima raspolažu kako bi donekle sanirali posljedice migracija, Rošić je kazao da su ona poprilično skromna posebno imajući u vidu činjenicu da je to nadležnost države te prvobitno nisu planirali sredstva za tu namjenu.
Istaknuo je i da lokalne i kantonalne vlasti nisu bile spremne za ovu situaciju, iako su nekoliko mjeseci ranije upozoravali da bi se ovakav scenarij mogao dogoditi te su do sada budžetskim preraspodjelama uspjeli osigurati sredstava.
"Finansiramo gradski i kantonalni Crveni križ i dobijamo određene donacije, ali zalihe su već pri kraju. Gradski Crveni križ je bio najavio da će obustaviti isporuku toplog obroka jer nisu imali resurse, ali i zbog toga što se njihovi volonteri nisu osjećali sigurno u tim centrima", napomenuo je.
Iz tog razloga, naglasio je, kao kantonalni premijer morao je narediti policiji da čuva objekte koji nisu u njegovoj ingerenciji čime neovlašteno postupaju, ali su morali pružiti zaštitu volontera i zdravstvenih timova koji vrše zdravstvenu skrb.
Planirano je da naredne sedmice u napuštene prostore Agrokomerca dođu eksperti koji bi trebali uvidjeti stanje u tom objektu, a koji je u vlasništvu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
Ukoliko se to odredi kao moguće prihvatilište za migrante pristupit će se, najavio je premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić, prebacivanju migranata iz urbanih sredina Bihaća i Velike Kladuše u objekte bivšeg Agrokomerca.
U razgovoru za Fenu osvrnuo se i na koordinaciju s državnim nivoom vlasti te je podsjetio da je ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić posjetio Bihać kada je predložio da se oformi jedan centar za migrante.
"Mektić nam je tada nešto obećao, ali to do sada nije realizirano. Imamo oko 200 osoba koje su asocijalnog ponašanja i one najviše narušavaju javni red i mir. Tada nam je obećano da će biti prebačeni u adekvatnije objekte, ali to se još nije dogodilo", kazao je Rošić.
Na ovosedmičnom sastanku s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem te ministrima sigurnosti i ljudskih prava i izbjeglica Draganom Mektićem i Semihom Borovac dobili su obećanje da će osobe koje pokazuju najviši stepen asocijalnog ponašanja premjestiti u spomenute objekte.
Rošić je izrazio nadu da će se to brzo dogoditi jer građane Unsko-sanskog kantona ovakva situacija pomalo uznemirava te je dodao da su oni na početku bili spremni pomoći migrantima i suosjećali su s njima, ali sada kada su suočeni s pokušajima otuđivanja imovine negativnije reagiraju na ovu situaciju.
Unsko-sanski kanton suočen je s povećanim brojem migranata koji su ušli na teritoriju BiH te su kantonalne i lokalne vlasti prisiljene rješavati problem njihovog adekvatnog zbrinjavanja.
