Također je poručio da u ovom trenutku neće zaustaviti cijepljenje AstraZenecinim cjepivom.
Upitan hoće li se, nakon što je Hrvatska dobila zatražene dokumente, ići u samostalni uvoz ruskog cjepiva, Capak je rekao da mogućnost interventnog uvoza postoji te da je korištena u mnogo slučajeva kad nisu imali potreban lijek ili cjepivo.
- Situacija se mijenja iz dana u dan, niko ne može znati što će biti sutra, rekao je Capak.
- Naravno da bi bilo najbolje da EMA napravi evaluaciju, što se nadamo da će biti relativno brzo ako će ruska strana surađivati i dopustiti da se pregledaju pogoni i sva dokumentacija, da se dostavi sva potrebna dokumentacija. To bi moglo biti relativno brzo. Ali Hrvatska ima tu mogućnost da interventno uveze neki lijek. Jučer je bila nedjelja, nemam sve informacije, danas ćemo saznati što je sve od dokumentacije došlo, rekao je Capak, dodavši da je interventni uvoz moguć ako je dokumentacija u redu.
Capak je rekao i kako očekuju da će u drugom kvartalu isporuke biti puno veće, iako AstraZeneca, na koju smo odigrali najjače karte, opet najavljuje da neće biti isporučene najavljene količine.
- Pfizer najavljuje nešto veće količine. Mi smo u međuvremenu uzeli još takozvane dodatne doze, top up doze, sad razgovaramo o super top up dozama, dakle, doći ćemo skoro do 3 milijuna doza Pfizerovog cjepiva, rekao je Capak.
Capak je također rekao da je najveća greška bila što su vjerovali farmaceutskoj industriji, u količine i vrijeme registracije koje su obećavali. Informacije su upućivale na to da će prvo cjepivo biti AstraZenecino te da odmah na početku mogu dobiti velike količine i tu su pogriješili, dodao je.
- Druge zemlje kojima očito nije bio bitan novac niti cijena su išle u maksimalne količine i za druga cjepiva koje smo mi mislili da nam neće trebati, s obzirom na to da smo naručili AstraZenecu, ali svejedno smo uzimali i druga cjepiva, ali ne u toliko velikim količinama, rekao je Capak.
- Sad se traži od EU-a da razmisli o tome kako da tu fleksibilnost slomi i da se pravednije raspodijeli ovo što je EU ugovorio, dodao je.
Vanjskopolitički analitičar Marinko Ogorec rekao je kako se pokazuje da je cjepivo postala prvorazredna strateška stvar u svijetu.
- Što se tiče Europske unije, ona je očito zakazala. Nije prvi put da je zakazala, rekao je Ogorec, dodavši da se kad god dođe do krize vidi da je Europa konglomerat starih nacionalnih država te da svaka država počne štititi svoje interese.
Također je rekao da se zemlje Višegradske skupine sve više osamostaljuju u tom segmentu te naručuju rusko i kinesko cjepivo. Ogorec je istaknuo i kako je Rusiji i Kini cjepivo svojevrsni oblik geostrateškog pozicioniranja.
SDP-ova eurozastupnica Biljana Borzan rekla je da je potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans priznao da se pogriješilo, što je, kako je rekla, tipično za jednog socijalista, za razliku od šefice Komisije Ursule von der Leyen koja tipično nastupa kao pučanka i ne priznaje pogrešku.
- Nacionalne države, nacionalne vlade jako su sklone uprijeti prstom u EK, a kada je, recimo, u ovom konkretnom primjeru Komisija predlagala da se ide uglavnom s Pfizerom, države članice nisu bile osobito zainteresirane, odnosno AstraZeneca je možda bila bolja varijanta, što zbog cijene, što zbog čitave teorije zavjere koja se razvila oko toga da Njemačka zapravo želi sebe tu staviti u prvi plan. S druge strane, imamo situaciju da su države članice bile te koje su htjele da se cjepivo ne dijeli prema broju stanovnika, nego prema kriterijima koliko su ugrožene, rekla je Borzan, dodavši da to nije nerazuman stav.
Borzan je rekla da se u ovom trenutku događa jako puno improvizacija zato što EU nije sazdan tako da zdravstvo bude jedna od njegovih ingerencija. Poručila je da je nabavka cjepiva svake države za sebe najgori scenarij jer to ide na ruku farmaceutskoj industriji.
- Zavaravanje je da mi možemo samo tako naručiti rusko ili kinesko cjepivo i da će se ono najednom stvoriti u našim skladištima, poručila je Biljana Borzan.
HDZ-ov eurozastupnik Tomislav Sokol rekao je da bi u natjecanju država oko toga tko će ponuditi veću cijenu oni bogatiji bili u puno boljem položaju nego Hrvatska.
- Tu bi Hrvatska sigurno prošla još lošije nego sada. Zajednička nabava najviše odgovara manjim državama s manjim raspoloživim resursima kao što je Hrvatska, rekao je Sokol.
Poručio je da je uvjerljivo najviše podbacila AstraZeneca, za razliku od, na primjer, Pfizera, koji je jučer najavio da će isporučiti dosta više cjepiva nego što je bilo originalno predviđeno.
- Ono što je glavni uzrok zašto su neke države dobile manje od predviđenog je to što su naručile više AstraZenece, a razlog za to je što je stvarno, kad su se ti ugovori sklapali, izgledalo po svim pokazateljima da je AstraZeneca najviše odmakla i da će prva dobiti odobrenje, rekao je Sokol, dodavši da se sada moramo vratiti na proporcionalnu raspodjelu sukladno broju stanovnika.
Što se tiče ruskog cjepiva Sputnjik, Sokol je napomenuo kako je Rusija do sada cijepila manji postotak svog stanovništva od Hrvatske.
- To ljudi trebaju znati, dodao je.
-Teško da će Sputnjik riješiti probleme koje imamo jer ćemo i tu onda morati čekati jako dugo za određenu količinu cjepiva. Tako da Sputnjik sigurno neće riješiti ovaj problem, poručio je Sokol.
O mogućnosti uvođenja takozvanih COVID-putovnica Sokol je rekao da će se očito ići u smjeru određenog europskog certifikata koji će olakšati slobodu kretanja, ali ne samo za osobe koje su se cijepile, već i za one koje su preboljele koronavirus i one koje imaju negativan PCR-test, što je za turističke zemlje poput Hrvatske izuzetno bitno – uz uvjet da to ne bude obvezujuće.
Ogorec: Rusko cjepivo imalo bi i političku cijenu
Ogorec misli da bismo, ako bismo se odlučili za Sputnjik, to cjepivo dobili razmjerno brzo, u određenim količinama, ali da bi to osim financijske imalo i političku cijenu.
- Činjenica je da je Rusima ovaj prostor vrlo interesantan, da se itekako nastoje proširiti na cijeli prostor jugoistočne Europe. Nisu od njega odustali, dodao je.
Capak je rekao da već postoje neki bilateralni sporazumi o korištenju potvrda o vakcinaciji (“Ja to ne volim nazivati COVID-putovnica”).
- Mi također imamo ponude za bilateralni dogovor oko priznavanja certifikata o cijepljenju. Ponudila nam je to Malezija i razgovara se s Izraelom o tome u ovom trenutku. Ministarstvo turizma je to javno objavilo, rekao je Capak.
Upitan o bojazni oko cijepljenja AstraZenecom Capak je rekao da je cijepljenje njihovim cjepivom prilično loše počelo – nisu dovoljno dobro objasnili što je s osobama starijima od 65 godina, a sad se dogodilo nekoliko grupiranja teških nuspojava. Međutim, naglasio je da se sva cijepljenja cjepiva vrlo pažljivo prate te da EMA evaluira sve nuspojave i dužna je dati svoje stručno mišljenje.
- A pratimo to i mi, i mi imamo povjerenstvo koje to prati, i treba vjerovati tim povjerenstvima. Mi nećemo u ovom trenutku zaustaviti jer nemamo podataka koji bi govorili u tom smjeru, zaključio je Capak.
