Šefovi diplomatija Evropske unije održat će danas u Briselu strategijsku raspravu o snažnijem političkom angažiranju EU-a s partnerima na Zapadnom Balkanu, "zahuktavanju zajedničkih potencijala, partnerskom djelovanju u sučeljavanju sa svjetskim izazovima".
Prema pisanju zagrebačkog "Večernjeg lista", EU traži od Bosne i Hercegovine da se ove godine pozabavi ključnim reformama, prije svega izmjenom Izbornog zakona. Tako, među ostalim, piše u dokumentu Evropske službe za vanjsko djelovanje, koja upravlja diplomatskim odnosima s državama izvan Unije i provodi vanjsku i sigurnosnu politiku, sastavljenom prije sastanka ministara vanjskih poslova u Briselu.
Hrvatski mediji pomalo prešućuju činjenicu da je reforma Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini prošle sedmice bila fokus vlade Njemačke. Tako je Vijeće za politiku demokratizacije objavilo dokument koji, kako su napomenuli, predstavlja distanciranje njemačke vlade od trećeg mostarskog sporazuma u kojem su izloženi principi za izmjenu Izbornog zakona, ali i odbacivanje političkog stava HDZ BiH.
- Tema je to koju Hrvatska intenzivno promiče, a koja je i navedena u hrvatskom "non-paperu" predanom u martu ove godine, a sada je postala i službena EU politika, ističe hrvatski list.
List dalje zaključuje da se u EU napokon aktivirala tema zapadnog Balkana, koju je pokrenula Hrvatska, i lanjskim summitom u Zagrebu za predsjedanja Vijećem EU te političkim i diplomatskim putem, kao i "non-paperom" koji je tu temu napokon stavio na dnevni red Vijeća za vanjske poslove nakon dvogodišnje pauze.
U dokumentu Europske službe za vanjsko djelovanje o pojačanom angažmanu EU na zapadnom Balkanu, u koji su imali uvid, ugrađene su teme i stajališta Hrvatske, koja će izlaganjem ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana i otvoriti današnji sastanak.
Integracija zapadnog Balkana u EU u političkom, sigurnosnom i ekonomskom je interesu kao geostrateško ulaganje u stabilnu i uspješnu Uniju. Trideset godina nakon raspada Jugoslavije ujedinjenje kontinenta postalo je politički imperativ za EU, kaže se, među ostalim, u dokumentu službe koju vodi Josep Borrell.
- Namjera nove američke administracije jest ta da radi na pojačanom zajedničkom djelovanju na zapadnom Balkanu, uz učvršćivanje uloge NATO-a u regiji. Američka politika u regiji temelji se na pretpostavci da će EU učvrstiti jedinstvo Europe i integrirati zapadni Balkan. SAD aktivno podržava taj proces i temeljne reforme, ali očekuje da će EU voditi i ostvariti tu viziju pa uskoro slijedi sastanak s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom i njegovim timom, zaključuje zagrebački list.
S druge strane, Hrvatska će se pokušati nametnuti kao faktor i kontaktna tačka EU sa BiH. S naime, Zagreb će predložiti da se EU snažnije angažira u komunikaciji s BiH, da bude više sastanaka s BiH i razmjena mišljenja te neformalnih sastanaka s pojedinim ministrima ili pak da se na marginama Vijeća održavaju sastanci kako bi upoznali svoje EU partnere te da se osnuje svojevrsna skupina prijateljstva unutar EU s BiH, gdje bi se dijalog mogao aktivirati.
Zbog trzavica sa Srbijom, kako je najavljeno, ministar Grlić Radman upozorit će na to da se Beograd konačno mora pozabaviti reformama i početi rješavati ključna pitanja koja su ugrađena u mjerilima, poput procesuiranja ratnih zločina, pitanja manjina te nestalih i da je to pitanje na kojem se mora insistirati.
