U Hrvatskoj javnosti često se spominje činjenica da je Hrvatska članica Evropske unije koja ima najveći udio turizma u BDP-u.
Zagrebački portal podsjeća da se pritom se zaboravlja da ima i drugih članica Unije koje ekonomski itekako zavise o turizmu te da to nisu samo mediteranske zemlje poput Grčke ili Španije.
Među članicama Unije koje imaju značajan udio turizma u BDP-u je i Austrija, kojoj turistički prihodi čine 15 odsto BDP-a.
Nedavno je objavljeno da Austrija ukida sve zabrane prelaska granice sa susjednim državama osim s Italijom i ta će mjera biti na snazi od četvrtka, ali putovanja u Hrvatsku za sada ne potiču, kako je istakao ministar vanjskih poslova Sustrije Aleksander Šalenberg.
Ukidanje mjera ograničenja uvedenih zbog pandemije korona virusa odnosi se i na ukidanje dosadašnje obvezne karantine za osobe koje dolaze iz inostranstva te na provjere zdravstvenog stanja ljudi koji dolaze iz sedam država - Njemačke, Lihtenštajna, Švajcarske, Slovačke, Slovenije, Češke i Mađarske.
Na pitanje šta je s režimom putovanja u države poput Hrvatske i Grčke, popularna odredišta Austrijanaca za odmor, šef austrijske diplomatije najavio je da će vlada u Beču o tome odlučivati naredne sedmice.
"Normalan odmor u Italiji ili Hrvatskoj zasad nije na vidiku. Morate biti strpljivi", kazao je Šalenberg.
"I dok za obeshrabrivanja odlaska Austrijanaca u Italiju ima racionalnih razloga s obzirom na epidemiološku situaciju u toj zemlji, nema baš nikakvih epidemioloških razloga što je Hrvatska i dalje na austrijskoj crnoj listi", piše Index, uz napomenu da su to primijetili i neki austrijski mediji, koji su kancelara Sebastijana Kurca kritikovali zbog egoizma.
Kritike austrijskih medija zbog egoizma
Prošle sedmice je u lijevo-liberalnom listu Der Standard objavljen komentar uglednog novinara Hansa Raušera, koji konstatira da Austrija zasad ima različite kriterijume kada je riječ o tome iz kojih je država dozvoljeno doputovati te proziva austrijske vlasti za egoizam kada je riječ o planovima za otvaranje granica.
"Sve južne zemlje za ljetovanje žele austrijske turiste, no pitanje je hoće li se oni nakon odmora moći vratiti u Austriju i ne morati ići u 14-dnevnu karantenu", napisao je Raušer.
Po trenutnim pravilima, Austrijanci po povratku iz Hrvatske moraju ili ići u dvosedmični karantin ili pak pokazati test koji dokazuje da su negativni na korona virus, što će sigurno mnoge odvratiti od ljetovanja u Hrvatskoj.
Ta pravila vrijede do 15. jula, pri čemu se mogu promijeniti prije toga odluči li tako austrijska vlada, a moguće je da će i 15. jula ukinuti ta pravila ili ih, u najgorem slučaju, produžiti.
Slovenija je već javno protestvovala zbog austrijskog ponašanja te je njihov ministar unutrašnjih poslova Aleš Hojs izjavio da ima dojam kako Austrija svoje građane koji bi željeli ljetovati izvan Austrije odugovlačenjem želi zadržati na ljetovanju u Austriji.
Izgovori iz Austrije
"Taj utiska ne vara, što potvrđuju i ponovljene izjave austrijske ministrarke turizma Elisabet Kestinger, koja poziva Austrijance da ljetuju u domovini. Hrvatski ministar turizma Gari Kapeli je već par puta razgovarao sa svojom austrijskom koleginicom, ali bez ikakvog konkretnog uspjeha jer se Austrija očigledno ne želi dogovoriti niti svoje odluke donosi na osnovu epidemioloških parametara", navodi Index.
Kako je primijetio ovaj portal jedan od bizarnijih izgovora koje smo proteklih dana mogli čuti od Austrije svakako je onaj da bi Hrvatska mogla postići dogovor s Velikom Britanijom o dolasku turista, što navodno predstavlja problem za Austriju.
U austrijske medije je puštena informacija da tamošnje vlasti brine što bi austrijski turisti u Hrvatskoj mogli susresti britanske turiste i tako se zaraziti korona virusom.
"Pritom je cijela stvar o nekakvom velikom dogovoru Hrvatske i Velike Britanije zapravo izmišljotina, a to da će se Austrijanci od Britanaca u Hrvatskoj zaraziti korona virusom je nategnuto preko svake granice razuma kao validan razlog za ponašanje austrijske državne politike", stoji u Indexovoj analizi.
Bečki list Kurier je u tom kontekstu pisao o "nedostatku povjerenja" između Austrije i Hrvatske.
"O tome koliko je Austriji bitno spasiti vlastitu turističku sezonu, pa i prljavim trikovima protiv drugih članica EU, svjedoči i jedan nedavni događaj", piše zagrebački medij, dodajući da je prije desetak dana, 22. maja, održan je prvi digitalni stranački kongres bavarskog CSU-a, na kojem je online gost bio i austrijski kancelar Kurc, čija je stranka dio Evropske narodne stranke kao i CSU.
Kurc je svoj nastup iskoristio da bi Bavarce pozvao da dođu ljetovati u Austriji, nabrajajući koje su sve zaštitne mjere poduzete, naročiti kada je riječ o redovnom testiranju turističkog osoblja.
Bavarski premijer i predsjednik CSU-a Markus Zeder je na to Kurcu prigovorio što Austrija još nije otvorila granicu prema Njemačkoj te da se zato stvaraju gužve. Kurc je replicirao da to nije važan problem.
U svakom slučaju, netrpeljivost dvojice politički srodnih političara bila je vidljiva jer se i u Njemačkoj sve više širi iritacija zbog austrijskog ponašanja u pandemiji i sada kada je krenulo otvaranje.
Austrijsko žarište širenja virusa
U pandemiji je dozvoljeno da austrijsko skijalište Išgl radi i nakon što je bilo jasno da je postalo žarište virusa, iz kojeg se covid-19 onda proširio širom Evrope. Mediji su tada Austrijance optuživali da su od skijaša željeli iscijediti i zadnji evro, iako je bilo jasno da bi se Išgl trebao pod hitno zatvoriti.
Ipak, teško je vjerovati da će austrijske opstrukcije hrvatske turističke sezone preživjeti jun, smatra Index i podsjeća da austrijski turisti već rezervišu ljetovanje na Jadranu, do kojea lako za par sati mogu doći svojim automobilima.
