Veći dio Dječjeg odmarališta u Lozici nadomak Dubrovniku vraćen je Općinskoj organizaciji Crvenog križa Novo Sarajevo. Pravomoćnom sudskom presudom Županijskog suda u Osijeku, OO Crvenog križa je dobio parnicu protiv Grada Dubrovnika. Navedeni objekat samo je jedan u nizu u Republici Hrvatskoj koji je - da li pripadao bivšoj SRBiH ili preduzećima ili pojedincima iz BiH. Dr. Ismet Velić, pravobranilac Pravobranilaštva BiH, smatra da se radi o zaista važnoj odluci.
DRUGAČIJI PRISTUP
- Radi se o nečemu što predstavlja drugačiji pristup i praksu ukoliko se ispostavi da je informacija u potpunosti vjerodostojna, jer praksa koju imamo je drugačija. Veći je broj postupaka koji se vode u RH u vezi sa državnom imovinom BiH, ali i imovinom drugih subjekata, ističe dr. Velić i dodaje da dosadašnji rezultati nisu bili optimistični.
Smatra da odluka o Dječijem odmaralištu predstavlja novinu, drugačiji pristup, koji može biti dobar i za brojne druge slučajeve.
- Imamo veći broj otvorenih slučajeva ovog tipa. Do sada je situacija bila prilično problematična i uglavnom smo bili suočeni sa situacijama gdje institucije RH, sudovi ili neki drugi organi odbijaju zahtjeve koje smo podnosili, tužbe ili obustavljaju postupke. To je bilo obrazloženo time da nema mogućnosti da se na traženi način udovolji zahtjevima, jer nije zaključen bilateralni sporazum u vezi sa imovinskopravnim odnosima RH i BiH, ističe dr. Velić i podsjeća na Sporazum o sukcesiji kojim je regulisano pitanje imovine i naslijeđa.
Naglašava da je problem i to što BiH nema centralizovane podatke o imovini, koja je vrlo vrijedna.
- Pravobranilaštvo je radilo na tome da sakupi određene podatke, dobijali smo podatke i od drugih institucija, visoki predstavnik je odlukom formirao tim i tu se došlo do određenih podataka, ali sve ukazuje na to da nemamo centraliziranu bazu koja bi nam trebala, a nemamo ni podatke o imovini koja pripada drugim subjektima, ističe dr. Velić.
Radi se o stotinama objekata, parcela, koji su veoma vrijedni za Bosnu i Hercegovinu, ističe dr. Velić
Prof. dr. Ramo Atajić, evropski advokat, objašnjava da se radi o otetoj, a ne izuzetoj imovini, jer je ta imovina kupljena i plaćena.
- Međutim, Vlada RH je donijela Uredbu kojom su to izuzeli i nisu dali da ljudi dođu u posjed svoje imovine, iako u Sporazumu o sukcesiji stoji da se sva imovina koju su imali vlasnici iz BiH i drugih republika bivše Jugoslavije u Hrvatskoj na dan 31. 12. 1990. mora vratiti. Hrvatska je čak donijela zakon 2004. o tome da će ispoštovati Sporazum, međutim, do sada nije, kaže prof. dr. Atajić.
Podsjeća na to da je išao sa apelacijom na Ustavni sud RH i da već četiri godine čeka odgovor, jer je susjedna država svjesna da će morati vratiti imovinu, pošto je pogazila sopstveni ustav i druge zakone o imovini.
Svi ti objekti su izgrađeni prije 1968. i ne mora se tražiti nova građevinska dozvola, kaže prof. dr. Atajić
Te imovine ima u vrijednosti desetak milijardi eura i ona se prostire sve od Dubrovnika pa do Pule. Imamo sindikalna odmarališta u Gradcu, oko 25 duluma zemlje, deset objekata, a RH je sama donijela zakon da tu imovinu može iznajmiti vlasnicima iz RH na 30 godina, što znači jednostavno da vlasnici iz BiH gube tu imovinu, jer nakon 20 godina oni kojima je dodijeljena mogu je uknjižiti na sebe, ističe prof. dr. Atajić.
Upozorava na to da su ljudi u BiH inertni i da ih ne interesuje imovina u Hrvatskoj. Naglašava i da će na odgovor na apelaciju sačekati još mjesec, te da će se onda obratiti međunarodnim sudovima, jer mu je posljednji put rečeno da je njegova apelacija u postupku rješavanja.
PREŠUTNI DOGOVORI
- Ja ću ići na međunarodne sudove i oni znaju da to moraju vratiti. Najvjerovatnije su postigli sa ljudima koji su iznajmili tu imovinu neke prećutne dogovore. Ti dogovori se najvjerovatnije odnose na to da ništa ne adaptiraju, ne uređuju, nego da tako drže ne bi li to prošlo, ističe prof. dr. Atajić.
Smatra da je u cijeloj borbi usamljen, ali da će istrajati, jer zna da je vrijednost te imovine velika, imajući u vidu da se objekti nalaze uz more i na najatraktivnijim lokacijama - gdje nema kvadrata po metru zemlje ispod 500 eura. Kako kaže, najviše odmarališta je u Gradcu - odmaralište Trgovci sa 1.200 kvadrata stambene površine, Građevinari sa oko 2.000 kvadrata stambene površine i 4.000 kvadrata zemlje, Saobraćajci sa oko 1.000 kvadrata stambene površine, Vila Bosanka koja ima 400 kvadrata..
