Prema dostupnim podacima Hrvatska je na posljednjem mjestu po broju obavljenih testiranja na koronavirus u Evropi. U Hrvatskoj je prema podacima Worldometera do sada napravljeno 38.376 testova na milion stanovnika, što ih na svjetskoj listi smješta tik iznad Irana (37.297) i Iraka (37.233), a ispod Kirgistana (40.933) i Uzbekistana (41.080), piše Večernji list.
Nakon naših zapadnih susjeda najmanje u Evropi testira Mađarska (41.948 testiranja na milion stanovnika) te Slovačka (59.263). U okruženju, Slovenija je do sada obavila 74.460 testova na milion stanovnika, BiH je testirala 54.508 na milion stanovnika, a Srbija 102.558.
Na vrhu ljestvice su Malta, Danska i Ujedinjeno Kraljevstvo sa 223.387 testova na milion stanovnika. UK je u proljetnom valu bio žestoko zahvaćen zarazom te bilježi više od 41 hiljadu preminulih, zato vjerojatno više testiraju, ali su i njihovi građani svjesniji zaraze.
Za mali broj testiranja Hrvati se pravdaju da nemaju veće kapacitete, a privatni laboratoriji ne vrše testiranje jer nemaju opremu, a ona se niti ne može kupiti na svjetskom tržištu.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje se da se mora testirati dovoljno uzoraka da se postotak pozitivnih slučajeva održava ispod 5 posto, smatra Nenad Ban, profesor na švicarskom Saveznom tehnološkom institutu (ETH), jer ako to nije slučaj, onda je sigurno da se veliki broj oboljelih nikada ne dijagnosticira što onemogućuje praćenje kontakata i održavanje epidemije pod kontrolom.
Dok se u Hrvatskoj ne poveća broj testiranja, neće biti moguće efikasno slijediti slučajeve i spriječiti daljnje širenje bolesti. Veći postotak pozitivnih testova direktno je povezan s nekontrolisanim širenjem koronavirusa. Trenutno su Hrvatska i Ukrajina na neslavnom prvom mjestu u Europi što se tiče te statistike. Jako je važno da se ljudi sa simptomima testiraju, a ne da nastave aktivnosti kao obično jer se jedino tako može zaustaviti lanac transmisije virusa – kazao je on.
Infektolog Ednan Drljević nedavno je za Klix.ba govorio kako je moguće da jedna zemlja više testira, a ima manje novozaraženih.
Vi u broju tih novopozitivnih ne znate koji su prvozaraženi, a koji su kontrolno pozitivni. Ta statistika može biti jako varljiva. Jako je važno i koga testirate. Dobar epidemiolog odredi ko je sumnjiv. Ali, pošto mi imamo jako malo epidemiologa i ne znam koliko su kvalitetni, tako da se mnogi sada bave epidemiologijom – određuju ko će se testirati i koliko će se testirati. Ako s ulice uzmete, bezveze testirate, onda nećete nikoga dobiti. Morate tačno znati koga testirate, od toga zavisi i od broja testova – kazao je on.
