Najviše potreba za zapošljavanje stranaca ima u graditeljstvu, gdje treba 18.500 radnika, a slijede turizam i ugostiteljstvo koje potražuje 15.400 stranaca, poljoprivreda i šumarstvo (3.530 radnika), promet (2.314 radnika), te metaloprerađivačka industrija (2.200 radnika), navodi se među ostalim u prijedlogu odluke.
Prema pisanju Večernjeg lista, Hrvatska bi prvi put trebala uvesti i medicinsko osoblje, odnosno 200 medicinskih sestara ili tehničara, od kojih bi 50 radilo bi u sustavu zdravstva, a 150 u domovima za starije.
Uvode sezonce za rad u turizmu
"Sustav socijalne skrbi dosad se nije u većoj mjeri nalazio među djelatnostima s deficitom radne snage pa je ove godine u toj branši zaposleno samo pet stranaca na poslovima instruktora pasa vodiča. Od iduće godine u socijalnoj bi se skrbi moglo zaposliti čak 460 stranaca. Osim medicinskih sestara i njegovateljica, domovi za starije, ali i djecu trebaju kuhare, pomoćne kuhare, čistačice, no isto tako tržište se otvara i za deset fizioterapeuta, radnih terapeuta, socijalnih radnika te po pet stranih psihologa i logopeda", prenio je Večernji list.
Hrvatska Vlada namjerava izdati 41.810 dozvola za novo zapošljavanje, 6.540 dozvola za sezonski rad u turizmu, poljoprivredi i šumarstvu, 250 dozvola u okviru premještanja unutar tvrtke te najmanje 15.000 produljenih starih dozvola za rad.
Takvim najavama usprotivili su se sindikati, istićući da se konkurentnost hrvatskog gospodarstva ne može graditi na slabo plaćenoj radnoj snazi te da Vlada povećava kvote taman kad su krenule rasti plaće, prenosi Hina.
