Hrvatska ne odgovora na pitanja o odlagalištu nuklearnog otpada blizu granice s BiH

Iz Regulatorne agencije objašnjavaju da su kontaktirali predstavnike hrvatskog Državnog zavoda za radijacijsku i nuklearnu sigurnost na više sastanaka koji se odnose na odlaganje nuklearnog otpada, te da su u skladu sa svojim nadležnostima i rokovima Konvencije o procjeni utjecaja na okolinu u prekograničnom kontekstu uputili pitanja Hrvatskoj. 

"Međutim, BiH do danas nije dobila zvaničan odgovor", navode iz Regulatorne agencije za radiacijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH.

Iz Agencije podsjećaju da je Vlada Hrvatske 9. novembra prošle godine donijela Program sprovođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva koji je dostavljen Evropskoj zajednici za atomsku energiji (EURATOM) u Luksemburgu gdje treba da bude izvršena evaluacija programa.

"Sve relavantne institucije i ustanove BiH morat će se uključiti da bi osigurali da se, u slučaju implementacije Programa, posebna pažnja posveti na sve relevantne međunarodne standarde za izgradnju objekta za odlaganje radioaktivnog otpada sa posebnim fokusom na slučaj vanrednih događaja, kao što su zemljotres, pomjeranje tla, poplave požari", navode iz Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH.

Ova agencija podsjeća da je od početka godine, na osnovu Zakona o izmjeni Zakona o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti, hrvatski Zavod za radijacijsku i nuklearnu sigurnost prestao da postoji, a ova oblast u potpunosti je prešla u nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske.

Agencija iz BiH navodi da je izradila stručno mišljenje o nedostacima dokumenta "Strateška studija za nacionalni program provođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva", te angažovala advokatsku kancelariju.

Iz Agencije objašnjavaju da je ta advokatska kancelarija sačinila finalni izvještaj o usklađenosti postupaka i propisa Hrvatske sa EU zakonodavstvom i međunarodnim standardima u pogledu transporta i zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva u blizini granice BiH, u rejonu Trgovske gore kod Dvora, pregled pravnih radnji radi osiguranja zaštite građana BiH od jonizirajućeg zračenja, odnosno radi osiguranja radijacijske i nuklearne sigurnosti.

U tom finalnom izvještaju je navedeno da je Hrvatska dužna da ispita i dokaže da primjenom Nacionalnog programa, usvojenog u novembru prošle godine, neće prouzrokovati negativan utjecaj na BiH.

BiH i Hrvatska ratifikovale su Konvenciju Ekonomske komisije UN za Evropu (UNECO) o dostupnosti informacija, učešću javnosti u donošenju odluka i pravu na pravnu zaštitu u pitanjima koja se tiču okoline - Arhuška konvencija.

"Zato bi Hrvatska trebalo da informiše o svojim aktivnostima i namjerama o pitanju Programa i javnost u opštinama u BiH, koje graniče sa planiranim lokalitetom. Međutim, Hrvatska to do danas nije učinila", ističu u Regulatornoj agenciji za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH. 

Iz ove agencije navode da u Hrvatskoj ne smatraju da je javnost u BiH zainteresovana strana iako predviđena lokacija utiče više na stanovništvo, odnosno od ukupnog broja stanovnika, koji su u okruženju planirane lokacije, dvije trećine su u BiH, a samo je jedna trećina u Hrvatskoj.

Regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH napominje da ima dva predstavnika u Radnoj grupi za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa mogućom izgradnjom odlagališta radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora koju je u martu 2016. godine formirao Vijeće ministara BiH.

"Radnoj grupi je istekao mandat budući da su članovi bili i predstavnici oba doma Parlamentarne skupštine BiH iz prethodnog mandata. Zato će biti potrebno da po okončanju formiranja vlasti u BiH budu imenovani novi članovi", navode iz Agencije. 

RTL u Hrvatskoj sinoć je objavio dokument sa sastanka Ministarstva zaštite životne sredine i Ministarstva odbrane Hrvatske čiji je predmet primopredaja kasarne Ministarstvu zaštite životne sredine. 

Sastanak je održan 24. januara, a tema je bila realizacija uspostavljanja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u vojnom skladištu Čerkezovac.