Ministar pravosuđa Republike Hrvatske Dražen Bošnjaković je na današnjem sastanku s ministrom pravde BiH Josipom Grubešom razgovarao o Ugovoru o izručenju između Republike Hrvatske i BiH u slučaju Zdravka Mamića. Riječ je o ugovoru koji Hrvatska ne poštuje, jer se ranije oglušila na zahtjeve BiH za izručenje sutkinje Lejle Fazlagić.
Ministar pravde BiH Josip Grubeša sastao se danas u Zagrebu s Draženom Bošnjakovićem, ministrom pravosuđa Republike Hrvatske.
"Raspravili smo brojna otvorena pitanja koja postoje između naša dva sistema i ministarstava, a posebno su nam zanimljiva ona vezana uz funkcionisanje važnih sporazuma, prvenstveno sporazuma o izručivanju vlastitih državljana, vezanog uz krivična djela organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca", rekao je Bošnjaković nakon susreta.
Istakao je da se danas nisu susreli isključivo zbog predmeta koji javnost najviše zanima, a to je izručenje Zdravka Mamića, ali da to definitivno potpada pod ovaj sporazum. Naglasio je kako ta procedura ide svojim tokom i kako je Bosna i Hercegovina zaprimila potjernicu.
"Nakon što ministarstvo pravosuđa primi svu dokumentaciju suda, mi ćemo postaviti zahtjev za izručenje koji ćemo poslati Ministarstvu pravde BiH, a nakon toga odluku o izručenju ili neizručenju donosi Sud BiH, a mi kao ministarstva tu nemamo ingerencija", zaključio je Bošnjaković.
Istakao je kako ni on ni ministar Grubeša nisu zadovoljni kako taj sporazum funkcioniše, odnosno ne funkcioniše, no da je on vrlo bitan, jer je saradnja svih država u okruženju važna pošto je riječ o krivičnim djelima organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca, područjima u kojima treba zajednički djelovati.
Zanimljivo je da se Bošnjaković samo osam dana nakon izricanja presude Mamiću sjetio da s predstavnicima bosanskohercegovačkih vlasti raspravlja o sporazumu o izručivanju vlastitih državljana.
Tačnije, riječ je o Ugovoru o izručenju između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine od 31. januara 2014. godine (potpisan 28. novembra 2012. godine, a stupio na snagu 6. marta 2014.).
Nakon potpisivanja ugovora političari su građanima predstavljali da je konačno osiguran princip na osnovu kojeg bi se trebalo stati ukraj praksi bijega ljudi s dvojnim državljanstvom iz jedne u drugu državu (ugovor se inače odnosi na izručenje počinitelja svih krivičnih djela osim ratnih zločina).
Bošnjaković se potpisanog ugovora nije pridržavao kada se oglušio na zahtjeve Bosne i Hercegovine za izručenje osumnjičene sutkinje u akciji "Pravda" Lejle Fazlagić bosanskohercegovačkim pravosudnim institucijama.
Županijski sud u Rijeci ranije je donio odluku u kojoj stoji kako su ispunjeni svi uslovi da se Lejla Fazlagić, koju Tužilaštvo Kantona Sarajevo tereti za krivična djela u predmetu koji se vodi protiv Alije Delimustafića i drugih, izruči bh. pravosudnim organima.
Tu odluku potvrdio je i Vrhovni sud Republike Hrvatske odbijajući žalbu Fazlagić na odluku Županijskog suda u Rijeci kao neosnovanu. Sva priča o izručenju bivše sutkinje Općinskog suda u Sarajevu Lejle Fazlagić već izvjesno vrijeme je u rukama politike.
Naime, konačno rješenje o izručenju Fazlagić bh. organima treba donijeti ministar pravosuđa u Vladi Republike Hrvatske Dražen Bošnjaković koji još uvijek nije potpisao njeno izručenje BiH uprkos odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske donesenoj početkom jula prošle godine.
Podsjećamo, Fazlagić je pobjegla iz Bosne i Hercegovine 2016. godine i od tada se nalazi u Rijeci. Osumnjičena je da je glavna karika u prevarama u vezi s nezakonitim knjiženjem nekretnina davno umrlih osoba te da je sarađivala s Alijom Delimustafićem koji je označen kao vođa kriminalne grupe.
Još uvijek nije poznato da li državne institucije imaju namjeru djelovati prema susjednoj zemlji i založiti se za izručenje Lejle Fazlagić bh. pravosuđu. Nije poznato ni da li je Grubeša na današnjem sastanku s Bošnjakovićem uopće spomenuo ovo izručenje.
Ministri su na današnjem sastanku razgovarali o sporazumu za preuzimanje izvršenja kazne zatvora i o sporazumu o procesuiranju ratnih zločina, obvezujući se da će raditi na poboljšanju postojećih dokumenata i jačanju saradnje. Ministar Grubeša je kazao kako je za BiH posebno važna tema državnog zatvora koji BiH još službeno nema.
Jedna od značajnijih tema bila je i pitanje sukcesije, odnosno imovine Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj.
"Znamo da je Hrvatska donijela Zakon o upravljanju državnom imovinom, a radi se o imovini koja je uglavnom na vrlo atraktivnim lokacijama. Hrvatska je kao jedno prijelazno rješenje donijela zakon da imovina ne propada, nego da se da u koncesiju. U BiH se stvorila percepcija da ona ostaje bez svog vlasništva, ali smo danas dobili potvrdu da je ta imovina i dalje aktualna te da se radi na tome da se ona vrati pravim vlasnicima", zaključio je Grubeša.
