Članovi parlamenta glasali su sa 539 glasova u korist odobravanja ulaska Republike Hrvatske u eurozonu početkom naredne godine.
U izvještaju rumunskog zastupnika Siegfrieda Muresana istaknuto je da je Hrvatska spremna početi koristiti valutu euro uprkos izazovima visoke inflacije, oporavka ekonomije od pandemije te ruske agresije na Ukrajinu.
Zastupnici u Evropskom parlamentu navode i da Hrvatska ima veći stepen konvergencije cijena sa eurozonom u odnosu na druge zemlje članice prilikom uvođenja eura. Ipak, očekuju da hrvatska vlada osigura nastavak konvergencije kako uvođenje eura ne bi dovelo do vještačkog povećanja cijena.
"Reforme koje je hrvatska Vlada poduzela posljednjih godina ojačale su privredu i omogućile da se Hrvatska pridruži eurozoni. Jasno je da je ulazak u eurozonu ispravna odluka za državu, njene kompanije i građane, kao i razne sektore njene privrede, poput turizma", kazao je Siegfried Muresana.
Hrvatska je današnjom odlukom postala dvadeseta članica eurozone što je također pozitivno i za ostale članice EU jer se na taj način demonstrira održivost evropske ekonomije.
"Pristupanje Hrvatske eurozoni 2023. godine bit će prvi značajan proces evropskih integracija od Brexita i označava proširenje korištenja eura na Balkanu. Kada se evropske vrijednosti dovode u pitanje na našim granicama, to je jasan znak jedinstva, dalje integracije i doprinosa snazi eura kao globalne valute", kazala je Margarida Marwues, predsjednica radne grupe Evropskog parlamenta.
Od 1. januara naredne godine, hrvatska kuna će prestati biti zvanična nacionalna valuta Republike Hrvatske.
Foto:Screenshot
