Hrvatski mediji u utorak su, pozivajući se na izvore, izvijestili o navodnoj velikoj “diplomatskoj akciji”, koja bi, kako se navodi, trebala rezultirati nabavkom ruskog cjepiva “Sputnik V” i to u količini od barem milijun doza, iako to cjepivo još nema odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA).
Iako je Europska unija postigla sporazume sa zapadnim proizvođačima cjepiva za korona virus, nakon što je došlo do problema nabavke u dogovorenim okvirima i povoljne ocjene cjepiva u uglednom medicinskom časopisu Lancet, rusko cjepivo sve se više kao rješenje razmatra u državama EU-a pa tako i u Hrvatskoj, dok je Mađarska prva u EU-u odobrila “Sputnik V” i počela njime cijepiti građane.
Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Andrej Nesterenko potvrdio je, kako je javio Večernji list, da je Moskva u kontaktu s hrvatskim vlastima, ali kako se radi samo o kontaktima te da o detaljima ne može govoriti.
Kazao je kako je isporuku moguće organizirati i u roku od deset dana, no naglasio je daje prvo potrebna dozvola Europske agencije i službeni hrvatski poziv.
Kovačević: Ignoriranje kao dio hladnoratovskih odnosa
Do svega je došlo nedugo nakon što je isti zagrebački dnevnik izvijestio da je, kako su naveli, rusko veleposlanstvu u Zagrebu pod “opsadom” brojnih hrvatskih građana koji se raspituju o tome kako mogu doći do ruskog cjepiva.
Prema nekim medijskim napisima, Hrvatska neće čekati da cjepivo odobri EMA jer, kako je naveo portal Index.hr, hrvatska Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) može dati dozvolu za uvoz neodobrenog cjepiva ako se radi o medicinski opravdanoj potrebi, odnosno radi zaštite zdravlja ljudi.
Istovremeno, Jutarnji list navodi kako je plan da Hrvatska dobije cjepivo prije nego što ga odobri EMA te da se potom čeka njezina dozvola kako bi odmah mogla početi s cijepljenjem.
Neki hrvatski stručnjaci, ali i vanjskopolitički analitičar i bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević, kažu za Al Jazeeru kako je, po svemu sudeći, očigledno potvrđena učinkovitost “Sputnika V”, ali upozoravaju da se s obzirom da je Hrvatska članica EU-a radi o puno širem pitanju i europskoj regulativi i proceduri.
Nema dvojbe, kaže Kovačević, da je rusko cjepivo stavljeno u uporabu prije nego su provedene sve potrebne procedure, ali da se cjepivo pokazalo uspješnim.
“Što se Zapada tiče, taj proceduralni propust ruske strane iskorišten je zapravo samo kao opravdanje za potpuno ignoriranje ruskog cjepiva, a zapravo je to dio već čvrsto uspostavljenih hladnoratovskih odnosa, prema kojima sve što dolazi s druge strane ne može biti dobro”, navodi Kovačević.
Pitanje efikasnosti EU-a
Smatra kako bi bilo idealno da EU riješi probleme s nabavkom cjepiva jer je tako dogovoreno – no, ako se nastave dosadašnji zastoji u nabavci, ističe, logično je da će se države okrenuti alternativnim dobavljačima.
Ako se to dogodi, kaže, Rusija EMA-i treba dostaviti sve tražene podatke, kako bi mogla dobiti odobrenje.
Smatra kako bi bilo bolje izbjeći da Hrvatska djeluje “na svoju ruku” ukoliko bude daljnjih problema s nabavkama, no stvar će drugačije izgledati ako EU bude trajnije neefikasna.
“Onda će se to dogoditi, htjeli mi to ili ne. Za sada mislim da treba inzistirati na održanju europskih dogovora”, zaključuje Kovačević.
Gordan Lauc, hrvatski molekularni biolog i član vladinog Znanstvenog savjeta, kaže kako je bilo neuobičajeno i prilično riskantno što je rusko cjepivo dobilo odobrenja prije nego je dovršena treća faza kliničkih ispitivanja, no da su u međuvremenu rezultati tog ispitivanja objavljeni u uglednom međunarodnom časopisu, a cijepljeno je i mnogo ljudi.
“Tako da možemo biti dosta sigurni da je ono i sigurno i učinkovito. Ono je tehnološki vrlo slično cjepivu koje je razvila AstraZeneca, tako da i s te strane ne bi trebalo biti velikih razlika”, navodi Lauc.
Hrvatska je, ističe, članica EU-a i u normalnim situacijama trebala bi se držati procedura – no ovo, napominje, nije normalna situacija.
Lauc: Ne vidim zašto ne
“Ukoliko postoji mogućnost da Hrvatska kupi veće količine cjepiva Sputnik V, ja osobno ne vidim razlog zašto se to ne bi napravilo, pa makar naš HALMED odobrio neki privremeni oblik upotrebe. No, ključno pitanje je koliko je tog cjepiva dostupno u kratkom roku, budući da su i u Rusiji cijepili samo manji dio stanovništva”.
Smatra da u ovoj situaciji svi moraju biti fokusirani na zdravlje i povratak u normalan život – u tom smislu cjepiva su vrlo važna, no s druge strane, navodi, brojevi zaraženih i u Hrvatskoj i u EU padaju, a s lijepim vremenom transmisija virusa će dodatno usporiti.
“Vjerujem da ćemo i sa i bez ruskog cjepiva imati prilike za više-manje normalno proljeće i ljeto, a o pandemiji ćemo morati ponovo razmišljati na jesen. No, do tada ćemo već puno više znati o tome hoće li se neki od novih sojeva početi širiti ili neće te u kojem opsegu će biti potrebno cijepiti opću populaciju”, zaključuje Lauc.
Zlatko Trobonjača, imunolog iz Rijeke, na temelju svojih saznanja smatra da su sva zapadna cjepiva koja su već na tržištu i ona koja uskoro dolaze, dobra cjepiva, ali da su se pokazala dobrim i ona koja dolaze s istoka – prije svega kineski Sinopharm i ruski “Sputnik V”.
“To su cjepiva koja su kvalitetna i imaju relativno veliku učinkovitost, to znači u postizanju neutralizacijske imunosti, znači imunosti koja prijeći nastanak bolesti i prijeći zapravo infekciju naših stanica, a time i množenje virusa u nama i time našu zaraznost, što je jako bitno. Za Sputnik govore da je negdje oko 92, a Sinopharmovo nešto manje, oko 80 posto, ali ostatak do 100 posto odnosi se na ljude koji su se cijepili da neće možda imati potpunu neutralizacijsku imunost, ali će biti zaštićeni od najtežih oblika bolesti”, navodi Trobonjača.
Trobonjača: Glavni interes cijepiti što više ljudi
Cjepiva s istoka, kaže, nemaju neke posebne niti veće nuspojave nego što ih imaju zapadna.
“A to su u principu vrlo male ili blage nuspojave, znači možda nekakva bol u mišićima, u kostima, zglobovima, glavobolja, malo povećana tjelesna temperatura, eventualno povraćanje i slično. Dakle, vrlo mali simptomi koji vrlo brzo nakon cijepljenja, možda u roku nakon dan, dva, tri, prolaze”.
Hrvatska nabavka ruskog cjepiva, ističe, pitanje je šire političke odluke o čemu, ističe, premalo zna da bi se upuštao u procjene hoće li i koje poteze Hrvatska poduzeti kada je rusko cjepivo u pitanju.
“Ono što bih ja mogao jedino reći jest da je naš jako važan interes, generalno gledajući, bez obzira od kojih je kompanija, cijepiti što je više moguće ljudi u što kraćem vremenu i postići kolektivnu imunost – to je naš generalni ne samo javnozdravstveni, nego i ekonomski i društveni i svaki drugi interes”.
No, očekuje da će veće isporuke zapadnih cjepiva uskoro početi pristizati u Hrvatsku pa možda neće ni biti potrebe za orijentaciju prema istoku – smatra da će Hrvatska do 1. lipnja ili 1. srpnja dobiti dovoljno cjepiva da procijepi 50 posto stanovništva.
Istovremeno, u HALMED-u ističu kako su cjepiva za koja se trenutačno provodi ili je završen postupak ocjene dokumentacije pri EMA-i, proizvedena biotehnološkim postupcima te se odobravaju centraliziranim postupkom davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet.
Budući da je istim postupkom proizveden i “Sputnik V”, za njega također vrijedi isti postupak, koji se pokreće temeljem zahtjeva proizvođača.
HALMED: Mađarska odobrila privremenu primjenu
Na temelju znanstveno-stručne ocjene koju provodi EMA, odnosno njezina znanstvena povjerenstva za lijekove za primjenu u ljudi te potom odobrenja, cjepivo se, navodi, stavlja u promet i u Hrvatskoj.
Također, ističu kako je EMA prošlog tjedna demantirala neke medijske navode da je proizvođač cjepiva “Sputnik V” uputio zahtjev za davanjem odobrenja.
“Prema informacijama zaprimljenima od EMA-e, trenutačno nije pokrenut postupak ocjene i odobravanja cjepiva Sputnik V, već je proizvođaču za sada pružen znanstveni savjet, u sklopu kojeg je informiran o važećim regulatornim i znanstvenim smjernicama za razvoj cjepiva. Jednako tako, budući da je proizvođač iskazao interes za provođenje postupne ocjene pri EMA-i, EMA i tvrtka su u komunikaciji radi dogovora o sljedećim koracima”, stoji, između ostaloga, u dopisu iz HALMED-a.
Također su istaknuli kako je Mađarska, vezano za ovo cjepivo, dala tzv. odobrenje za hitnu primjenu, odnosno privremeno odobrenje da se u promet stave i koriste pojedine serije još neodobrenog cjepiva.
“Međutim, nije riječ o odobrenju za stavljanje u promet lijeka (registracija lijeka), već o privremenoj primjeni neodobrenog cjepiva”, naveli su, između ostaloga, u HALMED-u.
