Jučer je negdje na granici s Hrvatskom ranjen migrant u pokušaju “the game”, tačnije ilegalnog prelaska te je, dok je dopremljen u bihaćku bolnicu, od posljedica ranjavanja i preminuo.
- Mi još istražujemo gdje se nalazi lokalitet na kojem je došlo do pucanja, to je negdje okolina Kulen-Vakufa u pravcu granice s Republikom Hrvatskom. Dakle, mi ne znamo ni gdje je to bilo, a kamoli sa koje strane je došao metak. To se još utvrđuje. Drugi migranti kažu da su imali namjeru preći granicu i u tom momentu nisu znali jesu li je prešli ili nisu. Vodićemo ih da nam pokažu gdje je to. Oni nisu ništa vidjeli, samo su začuli pucanj, ranjeni je zajaukao i pao. Tako su ispričali, kazao nam je Ale Šiljdedić, portparol MUP-a USK-a.
Rast mržnje
Metak koji je dobio u leđa je sačma, što je moglo biti ispaljeno iz lovačke puške ili pumparice. Motiva da pucaju na migrante imaju i s jedne i s druge strane, uz neprestano kršenje zakona, nemoć državnih vlasti i jednih i drugih da zaustave ili preusmjere ovu rutu, prekobrojni krijumčari i oštre diplomatske note globalnih organizacija teška su igra koja kao nusproizvod ima rast mržnje. Naknadno se, u ovom konkretnom slučaju, ispostavilo da je u pitanju bio nesretan slučaj.
Nasilje nad migrantima dešava se na obje strane granice, iako se migranti više žale na susjednu Hrvatsku. Ovo se moglo i očekivati nakon što je Hrvatska “obrijala” glavu Plješevice, međutim, upozorenja iz Unsko-sanskog kantona niko nije htio da čuje.
- Prema našem izvoru bliskom Vladi USK-a, iako su razmatrali opcije međunarodnog prava, najefikasnije što su mogli učiniti jeste da pošalju Graničnu policiju BiH da hapsi hrvatske drvosječe. Iako je premijer USK-a time bio zaprijetio, do toga nije došlo, a sječa je evo i završena, kazao nam je naš izvor.
Prekjučer je na sjednici Skupštine Kantona poslanik Hajrudin Halilović aktualizirao ovo pitanje i zatražio da se pripreme odgovori.
Migranata je u Bihaću ponovo sve više
Kako je i domaćoj, ali i hrvatskoj vlasti dobrim dijelom stalo da onemogući ovu rutu migrantima, stiče se dojam da se na sječu Plješevice susjedima progledalo kroz prste. Šteta je nastala jer su pogoršani i međususjedski odnosi.
- Nemaju oni nama šta zamjerati što preko nas migranti dolaze u Hrvatsku, neka zamjeraju Grčkoj koja ih sve pušta, a koja je kao i Hrvatska članica EU, prokomentarisao nam je profesor Mujo Demirović.
I poslanik u Parlamentu Federacije BiH Asim Kamber nije optimista da će ovo dobro završiti.
- Ovo je samo jedan u nizu incidenata koji nam se dešavaju i s hrvatske, ali i sa srbijanske strane. Oni kao da nisu odustali od imperijalističkih i agresorskih pretenzija, tako da i dalje možemo očekivati da povređuju našu granicu, da ulaze i provode svoju politiku, misli Kamber. Nedavno je i Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije BiH uputilo apel svim institucijama da se zaustavi kriminal na Plješevici, dok se ne uradi razgraničenje između dvije države.
- Prema međunarodnoj klasifikaciji zaštite prirode International Union for Conservation of Nature (IUCN), koju je BiH prihvatila i ratificirala, prašume poput Plješevice su u prvoj kategoriji strogo zaštićenih područja u svrhu znanstvenih istraživanja, strogo zaštićena područja divljine. Hrvatska mora ispoštovati niz međunarodnih standarda i propisa iz oblasti šumarstva i zaštite prirode, uzalud su upozoravali iz Udruženja.
A razgraničenje?
Prašuma se nalazi na teritoriji obje države, a njena površina je nešto više od 500 ha. Prašume su biseri šumarstva, koje u svijetu uživaju najviši stepen zaštite u odnosu na druge ekosisteme.
- Zbog toga pozivamo institucija BiH da se pod hitno obustavi sječa stabala koja još traje na navedenom lokalitetu i planiranom koridoru, da se uradi razgraničenje, da se uradi procjena štete na dijelu teritorije BiH usljed sječe šume, da u postupku utvrđivanja visine štete na šumi i šumskom zemljištu i razgraničenju učestvuje ŠPD Unsko-sanske šume d. o. o. Bosanska Krupa te da se istim izvrši finansijska odšteta zbog izvršenih sječa na njihovom području, poručili su oni.
