Novi strani i potencijalno invazivni štetnik -Hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata Say), prijeti šumama i voćnjacima USK-a

Prof.dr.Delalić Zemira, predavač na Biotehničkom fakultetu u Bihaću, bavi se zaštitom biljaka, govori o potencijalnom invazivnom štetniku koji prijeti šumama i voćnjacima USK-a.

Hrastove šume u Bosni i Hercegovini zauzimaju površinu od oko 300 000 hektara. U državnom vlasništvu u USK-a ih je 37000 hektara i imaju vrlo važnu privrednu i ekonomsku važnost, ali su i značajno destabilizirane različitim nametnicima.

Ovo je nova strana potencijalno invazivna vrsta na području Bosne i Hercegovine. Smatra se  da se štetnik raširio na područje Bosne i Hercegovine iz susjedne Hrvatske, i to najprije u područje sjeveroistočne Bosne, a kasnije i južnije.

S obzirom na to da je štetnik otkriven na području središnje Bosne može se pretpostaviti da je prisutan na cijelom području sjeverne Bosne. Potrebna su dodatna istraživanja biologije, štetnosti i širenja štetnika na stablima hrasta kitnjaka te ostalim domaćinima na USK-u i šire u Bosni i Hercegovini.

Image

Zbog obilja hrane, manjka prirodnih neprijatelja i prilagodbe klimi stjenica se eksplozivno širi i može u svega nekoliko godina postati štetnik koji ugrožava urod, prirast i zdravstveno stanje naših šuma, a istovremeno napada i ljude.

Imajući u vidu ovu činjenicu, kao i informacije da su sastojine  hrasta na području USK-a i šire posebno ugrožene i od pepelnice hrasta, ali i drugih štetnih agenasa  možemo pretpostaviti da će ova nova vrsta imati značajan utjecaj na pogoršanje zdravstvenog stanja ove vrste drveća. Istraživanja ovog štetnika, a ponajprije interdisciplinarnog karaktera, u budućnosti će trebati dati odgovore na pitanja puteva njihovog širenja, štetnog djelovanja, odnosa s drugim vrstama organizama u šumskim ekosistemima i mjera zaštite hrastovih šuma, kao i drugih domaćina.

Voćari strahuju da bi se hrastova mrežasta stjenica mogla proširiti i na njihove zasade. Zabilježeni su napadi na divlje jabuke, kupine, maline i zeljaste biljke!

Ova stjenica spada u molestante i poput ostalih napada i ljude, ukoliko ih nehotice pokupite, kao i sve stjenice i mrežasta hrastova stjenica ima organe za bodenje i sisanje! Od njenih uboda ostaje crvenilo i otok.

Analizom probavnog sistema ovih stjenica dokazana je i prisutnost ljudske krvi, mada je riječ o insektu koji se hrani biljnim sokovima!

Image