Prema riječima načelnika te službe Saida Ramića, u posljednje vrijeme uočeno je kako pojedine osobe sijeku šumu i zalaze na prostore gdje se nalaze zaostale mine, iako su ta područja obilježena odgovarajućim oznakama.
“Ta lica, najčešće u pokušajima šumske krađe, uklanjaju oznake, te ugrožavaju sopstvene i tuđe živote. Nedavno smo zabilježili slučaj da pojedinci sijeku drva i prevoze ih radnim mašinama na području za koje se zna kako krije protivtenkovske mine zaostale iz rata. Samo pukom srećom do sada nije došlo do tragičnih posljedica”, kazao je Ramić.
On je još jednom podsjetio da se na području sela Šehovci, Poljak i Trnova trenutno provodi projekat deminiranja, kojim je obuhvaćeno preko dva kilometra zemljišne površine za koju se sumnja da krije minska polja zaostala iz proteklog rata. Radi se o projektu kojeg provodi nevladina organizacija “Norveška narodna pomoć”, koja djeluje na području Bosne i Hercegovine, a finansiran je sredstvima vlada Njemačke i pomenute skandinavske zemlje.
Prema riječima Selme Antić, predstavnice pomenute organizacije, aktivnosti se provode u saradnji s Centrom za uklanjanje mina BiH. Planirano je da deminiranje potraje do kraja ove kalendarske godine, a stanovništvo je upozoreno da reducira svoje kretanje za vrijeme uništavanja pronađenih minsko-eksplozivnih sredstava na određenim lokacijama.
Sanski Most spada u kategoriju općina s visokom opasnosti od neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava i poslije Bihaća, kada je riječ o Unsko-sanskom kantonu, smatra se lokalnom zajednicom s najvećim brojem zaostalih minskih polja iz perioda rata. Najugroženija su područja koja se nalaze u rubnim dijelovima općine, prema susjednom entitetu, s obzirom na to da se radi o nekadašnjim crtama razdvajanja.
