DF je postavio je i neke zahtjeve, a jedan od njih je, kako je na konferenciji za novinare u ponedjeljak izjavio generalni sekretar Zlatko Miletić, aktivacija Akcionog plana za članstvo u NATO (MAP), javlja Radio Slobodna Evropa.
“To su dva ključna pitanja u BiH. To je eventualno promjena Ustava BiH i Izbornog zakona. Smatramo da, u svakom slučaju, svaka promjena i Ustava i Izbornog zakona mora poći od osnovnih ljudskih prava u BiH. Stojimo na stanovištu da je to jedan od načina da uopšte otpočnemo pregovore. Drugi je, kad je u pitanju državni nivo, aktiviranje MAP-a”, kazao je Miletić.
Jedno od iznenađenja sa jučerašnje sjednice je i poziv ljevici da se ujedini. No, Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), kao najjača politička opcija lijeve orijentacije, odmah je reagovala, ocjenjujući kako od ujedinjenja nema ništa.
Naprotiv, kako ističe za Radio Slobodna Evropa (RSE) potpredsjednik Zukan Helez, koji poziva članove DF-a, kao nekadašnje SDP-ovce, da se vrate u okrilje ove stranke.
“Neka se priključe SDP-u, da budemo jedna stranka i nikakav problem, da se dogovorimo ko će biti predsjednik, ko će biti u rukovodstvu. Znači, ima dovoljno pozicija. Slažem se da se treba okrupniti ljevica, ali najbrži proces da se ljudi vrate je tamo odakle su otišli”, ističe Helez.
Ovo je, međutim, prijedlog koji nije podržan ni uoči oktobarskih izbora prošle godine. Ono što je iznenadilo nekadašnje Komšićeve stranačke kolege je uopšte odluka njegove stranke da ide u pregovore sa nacionalnim strankama.
“Nikad mi neće biti jasno zašto Željko Komšić trči za Strankom demokratske akcije i za tim nekim bošnjačkim blokom, to nije bh. blok, već bošnjački. Cijelu kampanju je gradio na tome da ideološki pripada ljevici, da neće sa nacionalnim strankama. Pogotovo su bili izričiti da neće sa HDZ-om, a ako bude dio bilo kakvog bloka, Željko Komšić će biti sa Draganom Čovićem (čelnik HDZ-a BiH)”, navodi Helez.
Upravo ova konstatacija o ulasku Komšića u koaliciju sa Izetbegovićem i Čovićem iznenadila je i mnoge druge, tim prije, jer se u javnosti gotovo uvijek predstavlja kao građanski orijentisan, koji ne voli da mu se stavljaju bilo kakve nacionalne etikete.
No, iz SNSD-a i HDZ-a, koje će činiti buduću vlast, kažu kako su svoje ‘redove’ zbili, te da tu mogućnost ostavljaju i Bakiru Izetbegoviću, čelniku SDA, koji je prije nekoliko dana izjavio kako želi što jači bošnjački blok.
Ukoliko Komšić pristane na koaliciju, značilo bi to, slažu se sagovornici RSE, da je pristao da bude dio tzv. bošnjačke strane.
S druge strane, pitanje je i kako bi funkcionisala vlast u kojoj bi bili Dragan Čović i Željko Komšić, dvojica političara koji se već godinama “prepucavaju” zbog toga što Čović ne priznaje Komšića kao hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, a vrlo često mu daje etiketu da je izabran bošnjačkim glasovima.
“Ako uđe u vlast, Željko Komšić će prihvatiti da je dio bošnjačke kvote i poslaće poruku svom biračkom tijelu da ga je na oktobarskim izborima prevario, da on nema ambiciju da objedini građane Bosne i Hercegovine oko svog političkog projekta, nego ima ambiciju da u bošnjačkoj kvoti bude dio vlasti. Osim toga, ako uđe u vlast, zatvoriće vrata i sebi i strankama građanske provenijencije da bilo šta nude na prostoru Republike Srpske, jer su na najpraktičniji način pokazali da je njima Republika Srpska inozemstvo”, ocjenjuje profesor na Mostarskom sveučilištu, Slavo Kukić.
Ono što se u bh. javnosti zaboravlja je i činjenica kako je DF na izborima u oktobru bio na listi sa Građanskim savezom, koji je, barem do sada, isticao da ne želi u vlast sa nacionalnim, već lijevo orijentisanim strankama.
Predsjednik Građanskog saveza (GS) Nihad Čolpa na pitanje RSE – hoće li izaći iz Saveza sa Komšićem, ukoliko on bude koalirao sa SDA, HDZ-om i SNSD-om – odgovara: “Ja Vam ne mogu to odgovoriti, jer imam Predsjedništvo stranke naredne sedmice”.
“Teško je odgovoriti na hipotetičko pitanje”, ističe Čolpa.
Teško je prognozirati da li će u skorije vrijeme Bosna i Hercegovina dobiti vlast. Svi zakonski rokovi za to su probijeni, a reforme na čekanju.
