Stranka demokratske akcije je na proteklim lokalnim izborima doživjela debakl, posebno u Sarajevskom kantonu. Unutar stranke danima već traju međusobna optuživanja za poraz i traže se krivci.
Oči su uperene u Kantonalni odbor u Sarajevu, gdje glavnu riječ vode predsjednik Fikret Prevljak i potpredsjednica Sebija Izetbegović.
Samovolja i kadroviranje
Denis Zvizdić, istaknuti funkcioner SDA, ultimativno traži da Kantonalni odbor u Sarajevu podnese ostavku, za teški poraz neuvijeno optužuje Sebiju Izetbegović, a od predsjednika stranke Bakira Izetbegovića zahtijeva da ukloni svoju suprugu iz visoke politike i onemogući njeno upravljanje i kadroviranje u SDA. Sličan zahtjev pred Izetbegovića postavio je i član Senata SDA i bivši SDA-ov premijer Federacije BiH Edhem Bičakčić.
Za sada se ne nazire kraj započetim unutarstranačkim obračunima. Čini se da većinski dio stranke uviđa da je moć koju Sebija Izetbegović ima u SDA neprirodna i da je ona jedan od razloga zašto je SDA doživjela debakl u Sarajevu.
U njene grijehe ubrajaju i samovolju i nestručnost u upravljanju Univerzitetskim kliničkim centrom Sarajevo (UKCS), sumnje u upletenost u poznatu aferu „Respiratori“, te loše stanje i reakciju zdravstvenog sektora u vrijeme pandemije koronavirusa.
S druge strane, bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović brani poziciju supruge predsjednika SDA, amnestira je od bilo kakve odgovornosti i potencira da je Sebija, kao doktorica i profesorica na Medicinskom fakultetu, visoku poziciju u stranci, na političkoj sceni i na mjestu direktora UKCS-a zaslužila svojim kvalitetnim profesionalnim radom i menadžerskim sposobnostima.
Nemoć i kukavičluk
Sam Bakir Izetbegović odluku o eventualnom povlačenju svoje supruge iz politike i stranke prepustio je Sebiji, što mnogi posmatrači ocjenjuju kao izraz njegove nemoći da se odupre njenim ogromnim ambicijama i političkim apetitima.
Koliko će ga taj kukavičluk i hoće li ga uopće koštati gubljenja vlasti i na općim izborima 2022. godine, ostaje da se vidi. U svakom slučaju, kod konačne odluke i procjene podiže li ili ruši rejting SDA pozicija njegove supruge i je li u konačnici opasna za opstanak i SDA i njegove političke karijere, trebao bi pogledati i proučiti neke događaje iz ne tako davne prošlosti.
Primjeri koje u nastavku teksta navodimo, bez namjere da pravimo bilo kakve lične ili ideološke paralele, svjedoče da su bolesne ambicije i politička nezajažljivost bračnih partnerica itekako znale utjecati na slom vladajućih režima, ali i lični krah njihovih muževa koji su imali apsolutnu vlast i političku moć.
Pad komunističkog režima Nikolaja Čaušeskua u Rumuniji
Osamdesetih godina prošlog stoljeća Nikolaj i Elena Čaušesku (Ceausescu) vladali su čeličnom rukom u komunističkoj Rumuniji.
Za razliku od svog supruga Nikolaja, Elena u početku nije imala nikakvog političkog utjecaja i bila je obična članica stranke. To se promijenilo nakon što je Nikolaj napredovao u stranačkoj i državnoj hijerarhiji.
Bila je najbliža saradnica i savjetnica svoga muža. Pratila ga je svuda po svijetu, na svim sastancima s visokim dužnosnicima, kraljevima i vođama. Kada je Čaušesku postao predsjednik Rumunije, Elena je postala zamjenica premijera. Njena uloga u politici je time dosegla vrhunac, jer je u stvarnosti suvereno kontrolirala i predsjednika države i vladu.
Bili su omraženi u narodu, ali ih to nije ometalo u fikciji da će njihova vlast trajati vječno. A kraj im je došao i prije nego što su se nadali. U Rumuniji, nakon pucanja okova Varšavskog bloka širom istočne Evrope, 1989. godine izbijaju veliki neredi i pobuna naroda.
Nikolaj i Elena poslali su vojsku i policiju da uguše nemire, ali su vojni i policijski zapovjednici okrenuli leđa diktatorskom paru. Suočeni s gnjevom svojih dojučerašnjih podanika, Elena i Nikolaj bježe iz Bukurešta, 70 kilometara od grada, gdje su i uhapšeni.
Ekspresno su osuđeni na smrt strijeljanjem, a snimak njihove egzekucije vrlo brzo mogli su vidjeti gledaoci na svojim televizijskim ekranima širom svijeta.
