Hercegovinu svake godine posjećuje sve veći broj turista, s posebnim interesom za sportski turizam. No, kao i mnoge evropske turističke destinacije, i ova regija se suočava s nedostatkom radne snage, pa iznajmljivači i vlasnici ugostiteljskih objekata moraju tražiti radnike iz drugih zemalja.
“Hercegovina je značajno razvila različite oblike turizma, uključujući vjerski, kupališni, kulturno-gradski i sportski turizam. Sportski turizam je privukao najviše gostiju u prvom tromjesečju ove godine. Za ostale oblike turizma, najznačajniji period je proljeće i jesen,” rekao je v.d. direktor Turističke zajednice HNK-a, Anđelko Maslać.
Iako nemaju konkretne pokazatelje, rade na uvezivanju svih destinacija kako bi u budućnosti imali tačne podatke o dolascima, boravku i kretanju gostiju. Prema informacijama iz turističkog sektora i s prošlih sajmova, očekuje se da će ova sezona premašiti prošlogodišnju po ukupnom prometu.
Realno je očekivati da će turizam ove godine nadmašiti predpandemijske rezultate. Prema podacima TZ HNK-a, turistička 2023. godina je bila uspješnija od prethodne i približno je slična rekordnoj 2019. godini po broju posjetitelja i noćenja, napominje Maslać.
Prvo tromjesečje ove godine je malo bolje od istog perioda prošle godine. Blaže zime na Sredozemlju su jedan od razloga za promjene trendova u turističkim putovanjima i ponudama, pa se očekuje da će buduće investicije pratiti te trendove, dodaje Maslać.
Međugorje kao hodočasnička destinacija privlači posjetitelje iz preko stotinu zemalja, dok Mostar, Neum i druge destinacije najviše posjećuju turisti iz srednjoevropskih zemalja i bližeg okruženja. Mostar je sve popularniji među gostima iz dalekih zemalja i Bliskog istoka, kaže Maslać.
Naplata ulaska u Stari grad u Mostaru?
Na pitanje je li u planu naplaćivanje ulaska u Stari grad u Mostaru, Maslać odgovara da je ulaz i dalje besplatan, ali da su razmišljali o regulaciji ulazaka tokom ljetne sezone.
“Do sada nije pokrenuta ozbiljna rasprava o tome, tako da će dolasci i uslovi boravka turista ostati isti. Turistička zajednica Grada Mostara preuzela je formalnu organizaciju turizma u Mostaru i moguće je da će oni razmotriti tu opciju u budućnosti,” dodaje Maslać.
Nedostatak radne snage
Maslać ističe da je deficit stručne radne snage postao problem za turističko-ugostiteljske poduzetnike. Zbog toga je hercegovački sektor primoran tražiti radnike iz okolnih zemalja i iz daljih područja. Zanimanja poput konobara, kuhara, recepcionara i vodiča su najtraženija tokom turističke sezone. Ovaj problem zahtijeva ozbiljan i sustavan pristup za njegovo rješavanje.
Povezivanje Mostara s nekoliko talijanskih gradova, Zagrebom i Beogradom uvođenjem direktnih zračnih linija povećalo je broj turista. Zračna dostupnost je ključna za razvoj turističke regije Hercegovina. Uvođenje novih avio linija ove godine doprinijet će povećanju posjećenosti Hercegovine, ističe Maslać.
Naglašava da nijedna ekonomska regija ne smije zaboraviti da je prometna povezanost ključna za razvoj. Moderni turisti očekuju opciju zračnog prijevoza do željene destinacije, pa su hercegovačke institucije ozbiljno pristupile povezivanju Aerodroma Mostar s međunarodnim aerodromima.
“Aerodrom Mostar konačno je prepoznat kao važan segment uvezivanja regije. Ima ogroman potencijal i vjerujemo da će ispuniti očekivanja svih. Turistička politika regije Hercegovine trebala bi osigurati veću ulogu zračnog prijevoza u dostupnosti Hercegovine kao turističke destinacije,” zaključuje Maslać.
Turistička zajednica HNK-a nastupila je na svim značajnijim svjetskim i regionalnim sajmovima turizma. “Virtual Tour Herzegovina,” dostupan na web stranici TZ HNK-a, omogućava potencijalnim turistima da istraže i planiraju svoje putovanje iz udobnosti svog doma, zaključuje Maslać.
