Mogući drastični porast broja izbjeglica u USK-u, gdje snose najveće posljedice krize sa Bliskog istoka, bio bi opterećenje. Krajišnici pažljivo prate razvoj situacije u Afganistanu, sa zebnjom, ali i nadom.
PROLAZNA STANICA
- Nadamo se da do toga neće doći. Migrantska kretanja su planetarna, to je suvremeni proces seobe naroda, koji je možda podstaknut i usmjeravan od nekih sila koje se javno ne vide. Osim toga, upornost samih tih osoba koje su u pokretu, koje vode i djecu, djeca se uz put rađaju, ginu, jednostavno nije shvatljiva. U Sredozemnom moru se na stotine osoba dnevno utapalo. To nije značilo da s tim treba stati, nego ljudi jednostavno idu dalje. Mi nismo posebno odredište, ne vjerujem da smo meta, to je širi prostor, Evropa, zapadne demokratije. Tome će se i Afganistanci usmjeravati, a mi ćemo biti opet prolazna stanica. Ne očekujem neki poseban priliv nego što to već imamo, kazao nam je profesor Halid Dedić iz Bihaćke gradske inicijative.
Amerikanci su shvatili da narod u Afganistanu treba pustiti da živi kako on smatra da treba, te da sam odluči šta njegova zemlja treba da bude, smatra Dedić
Pored Evrope, Afganistanci na aerodromu u Kabulu najviše traže da idu u Ameriku, zajedno sa trupama koje se povlače. Nakon 20-godišnjeg rata možda dođe i do promjene narativa, odnosno početka kraja migrantske krize.
- Većina ljudi u Afganistanu podržava talibane, mislim na političku filozofiju, dok bježe oni koji su ugroženi njihovim dolaskom. To su oni slobodnijih shvatanja ili ljudi koji su radili za saveznike, pa su kao takvi označeni kao izdajnici svoje zemlje. Ako su oni radili za svoj kruh kod međunarodnih organizacija, po meni to nije izdaja, ali talibani to tako mogu tretirati. Mediji već govore da kucaju na vrata i traže ih, ali ja ne vjerujem da se tu radi o milionskim ciframa ljudi, naprotiv. Savezničke zemlje obećavaju da će ih primiti, barem onaj broj ljudi za koji znaju da je bio priključen njihovim vojnim ili civilnim organizacijama. Mislim da se novi talas migrantske krize napuhuje, smatra Dedić.
Komandant NATO-štaba Sarajevo, brigadni general Eric Folkestad početkom sedmice o tome je razgovarao i s premijerom Unsko-sanskog kantona Mustafom Ružnićem.
Premijer je naglasio da Kanton prolazi ovu situaciju već četvrtu godinu, te da je zahvalan NATO-štabu što sa njima zajedno prate ovu sigurnosnu situaciju.
- Do danas je 125 hiljada migranata prošlo kroz Kanton, napravljeni su određeni iskoraci u koordinaciji sa Ministarstvom sigurnosti, ali i dalje moramo raditi strateški i teret se mora raspodijeliti na cijelu BiH, kazao je Ružnić, dodajući da oni na terenu očekuju povećan broj Afganistanaca.
Međutim, niko ne zna u kolikom obimu bi to moglo biti.
Profesor Dedić također ističe da to nikome nije poznato.
NI TALIBANI NISU ISTI
- Koji bi to broj mogao biti, niko ne zna, kao ni ko su ti ljudi koji bi se mogli pojaviti. Kina i Rusija već signaliziraju da neće podržavati ekstremistički oblik vlade u Afganistanu, dakle, mi još ne znamo kako će to izgledati i hoće li doći do normalizacije odnosa. Očekivano će imati Ameriku na distanci, ali će morati održavati ekonomske odnose, govori nam Dedić.
Grčka također najavljuje podizanje ograda na granici, sve je više prepreka, uključujući i nejasan odnos Turske.
- Mislim da će se situacija smiriti, da su se nakon 20 godina i talibani promijenili, a ostale su i neke posljedice kod naroda. Govorim o odnosu prema ženama, obrazovanju i slično. Možda osjetimo neko vrijeme djelomični porast broja migranata, ali ne mislim da će to biti neki veliki broj, zaključio je Dedić.
