Sredinom septembra nekolicina političkih stranaka je potpisala zahtjev za sazivanje vanredne sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, sa samo jednom tačkom dnevnog reda: “Nacrt zakona o minimalnoj plati”, a sjednica je zakazana za danas.
Mizernih 543 KM
U Nacrtu zakona o minimalnoj plati, u članu 4, definisan je obračun minimalne plate na način da je osnovica za utvrđivanje minimalne plate prosječna bruto plata u Federaciji BiH za mjesec decembar 2020. godine, prema zvaničnom podatku federalnog Zavoda za statistiku, u iznosu 1532 KM bruto (993 KM neto).
Nadalje, u članu 5. Nacrta zakona je definisano da u 2023. godini minimalna bruto plata ne bi mogla biti manja od 90 posto iznosa od gore spomenute osnovice za utvrđivanje, odnosno 90 posto od 1532 KM, što bi u neto iznosu bilo oko 1000 KM.
“Za 2024. godinu najmanje 100 posto osnovice iz člana 4. ovog Zakona”, stoji u Nacrtu zakona o minimalnoj plati.
U članu 6. ovog Nacrta stoji da će se minimalna plata od 2025. godine utvrđivati na osnovu kretanja indeksa potrošačkih cijena, ukupnog kretanja plaća i bruto društvenog proizvoda.
Šef Kluba zastupnika SDP-a BiH Damir Mašić nada se da će kod zastupnika prevladati razum u odnosu na politikanstvo.
“Klub SDP-a još od 2017. godine insistira na ovom zakonu i to od onoga trenutka kada su se u proceduri pojavili zakoni o porezu na dohodak i zakon o doprinosima. Zbog čega? Zato što smatramo da, ukoliko treba doći, a treba doći do smanjenja stope doprinosa i rasterećenja privrede, prije svega privatnih firmi u Federaciji BiH, smatramo da bi paralelno s tim procesom trebalo na neki način zaštiti radnike kroz povećanje minimalne plate. Ona danas iznosi mizernih 543 KM, propisana uredbom Vlade FBiH. Imajući o obzir ukupne prilike, od enormnog priliva sredstava u budžete na svim nivoima, pa i u federalnom, zbog prevelike inflacije i prikupljenog većeg iznosa novca od PDV-a, a s druge strane svakako planiramo usvajati nove zakone o doprinosima, kojima treba rasteretiti privredu, onda je sasvim logično da u tom paketu se nađe i zakon o minimalnoj plati”, ističe za Buku Mašić.
Objasnio je i zbog čega je danas ovaj zakon u formi nacrta.
“Zato što su zakoni o porezu na dohodak i zakon o doprinosima ranije usvojeni u formi nacrta. Ovim se želi izjednačiti ta procedura da bi tripartitno sva tri zakona u nekom skorijem vremenu mogli tretirati u formi prijedloga i zaokružiti tu vrstu reforme”, naveo je zastupnik SDP-a.
Uz Nacrt zakona priloženo je i Mišljenje Vlade FBiH, a koje je negativno.
“Vlada FBiH je potpuno indolentna i neosjetljiva kada su u pitanju potrebe građana u ovoj zemlji, da ne govorim potrebe radnika. Dakle, Vlada koja je pocijepala i podijelila sindikat, Vlada koja je usvojila Zakon o radu koji je degradirao radnička prava, i nije bilo očekivati od te i takve vlade ništa progresivno. S te strane, to nas apsolutno ne iznenađuje, ali mišljenje Vlade nikoga ne obavezuje. Parlament može i sa pozitivnim i negativnim mišljenjem Vlade usvojiti ono za šta smatra da je bitno i potrebno. Uostalom, koliko je uopšte Fadil Novalić kao premijer legalan, legitiman, kredibilan o bilo čemu da priča, a najmanje o minimalnoj plati”, riječi su Mašića.
Dodao je da će, ukoliko Nacrt zakona bude usvojen, uslijediti javna rasprava od 30, 60 ili 90 dana, te da će nakon toga SDP insistirati da se zakon o minimalnoj plati u formi prijedloga nađe u proceduri zajedno sa zakonima o porezu na dohodak i doprinosima.
Podrška poslodavaca uz smanjenje poreza i doprinosa
Edin Jabandžić, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH, za Buku kaže da poslodavci u ovom entitetu zagovaraju povećanje ličnih dohodaka radnicima.
“Međutim, ako ne dođe do redukcije poreza i doprinosa na plate onda se bojim koliko će to uopšte biti izvodljivo, jer ne treba zaboraviti da imamo najveće doprinose na plate na ovom dijelu Evrope. Ako se konačno ne implementira onaj dogovor premijera Novalića s poslodavcima u Federaciji, onda se bojim koliko će privredni subjekti moći izdržati to opterećenje. Već godinama je poznat stav poslodavaca da sve ono što država umanji obaveza na plate, mi smo spremni da taj dio prenesemo na naše uposlenike. Ako zakon o minimalnoj plati bude usvajan zajedno sa zakonima o porezu na dohodak i doprinosima, mi to apsolutno podržavamo. Ja sam jedan od ljudi koji zagovara popravljanje uslova ljudima u Bosni i Hercegovini i na taj način zadržavanje radnika u zemlji, odnosno da ne odlaze u inostranstvo”, naglašava Jabandžić.
