U međuvremenu dio boraca poručuje da je nezadovoljan načinom kako je planirana dodjela boračkog dodatka shodno godinama života, dok iz MMF-a stižu poruke upozorenja da bi novi namet na budžet mogao ugroziti aranžman.
Međunarodni monetarni fond (MMF) trebao bi uskoro da našoj zemlji odobri isplatu nove tranše kredita u iznosu od 150 miliona KM. Ipak, sada je upitno da ali će do toga doći, s obzirom na iskazanu zabrinutost čelnika MMF-a nakon što je Vlada FBiH planirala da izdvoji 14 miliona KM iz budžeta za borački dodatak.
MMF također brine i činjenica što je Vlada RS-a donijela odluku da poveća plate u javnom i privatnom sektoru.
"MMF-u treba dodatno vrijeme kako bi ocijenio nedavne odluke vlasti da povećaju beneficije za veterane u Federaciji i plate u javnom sektoru u RS", rekao je za Reuters rezidentni predstavnik MMF u BiH Francisco Parodi.
Svako povećanje javne potrošnje crvena je lampica za MMF da dodatno preispita rad vlasti u BiH. Tako su ranije upozoravali Vladu RS-a da mora smanjiti javnu potrošnju, dok istovremeno Vlada FBiH pod pritiskom bivših boraca i najave protesta, u izbornoj godini donose prijedloge zakona o uvođenju boračkog dodatka.
Vlada FBiH poručuje da je Zakon o pravima demobilisanih boraca neophodan, jer trenutno ne postoji zakon koji reguliše tu oblast. Zakon obezbjeđuje 15 prava, među kojima su pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu, prednost pri zapošljavanju demobilisanih boraca i članova njihovih porodica i još niz drugih stavki.
Ipak, kao najvažnija stavka, uz objavu registra boraca je uvođenje boračkog dodatka za što će biti potrebno 14 miliona KM i koji će se isplaćivati po kategorijama, shodno godinama života, mjesecima provedenim u ratu kao pripadnik Armije RBiH ili HVO-a i trenutnog socijalnog statusa.
Ko ima pravo na borački dodatak
Prijedlog Zakona je u 24. članu predvidio ko sve ima pravo na sotvarivanje boračkog dodatka. Tako pravo na određeni iznos dodatka ima:
- demobilisani borac koji je stariji od 65 godina, ima prebivalište u BiH, te ni on ni njegova supruga nmaju sredstava za izdržavanje.
- demobilisani borac stariji od 60 godina, bio je pripadnik Oružanih snaga najmanje jednu godinu, stalno živi u BiH, prijavljen je na birou za nezaposlene te ni on ni njegova supruga nemaju sredstva za izdržavanje.
- žena demobilisani borac, starija od 50 godina, bila je najmanje godinu dana u Oružanim snagama, živi u BiH, na birou je za nezaposlene i nema sredstva za izdržavanje
- pravo na dodatak može ostvariti i demobilisani borac stariji od 57 godina, pod uslovom da je bio pripadnik Oružanih snaga najmanje 3 godine, da je trenutno nezaposlen, da živi u BiH te da on i njegova supruga nemaju sredstava za izdržavanje.
Za sve one koji nisu obuhvaćeni članom 24. ovog zakona, uslove i način ostvarivanja prava na borački dodatak utvrdit će kantoni svojim propisima.
Kako će se utvrđivati iznos boračkog dodatka
Osnovica za utvrđivanje boračkog dodatka bit će iznos minimalne penzije koja će biti isplaćena u decembru ove godine, s obzirom da je planirano da se zakon primjenjuje od 1. januara 2019. godine.
Primjera radi minimalna penzija za mjesec maj u FBiH iznosi 348 KM.
Iznos boračkog dodatka za demobilisane borce koji su u ratu proveli od 12 do 24 mjeseca izračunat će se tako što će se uzeti 40 posto osnovice, tj. 40 posto od minimalne penzije i to se pomnoži sa koeficijentom koji će biti određen za period od 12 do 24 mjeseca provedena u ratu.
Shodno današnjoj minimalnoj penziji osnovica za one koji su u ratu kao pripadnici Armije RBiH ili HVO-a proveli između 12 i 24 mjeseca iznosit će 139,2 KM.
Oni koji su kao borci u ratu proveli između 24 i 36 mjeseci osnovica za dodatak će im iznositi 50 posto od minimalne penzije, a to je trenutno 174 KM, što će se dalje množiti s dodijeljenim koeficijentom.
Oni koji su u ratu kao borci proveli između 36 i 48 mjeseci osnovica će im biti 60 posto od minimalne penzije, a to je trenutno 208 KM, što će se množiti s koeficijentom.
Oni demobilisani borci koji su u ratu proveli 48 mjeseci i više (od početka ratnih dejstava do kraja) imat će osnovicu od 70 posto od minimalne penzije, što trenutno iznosi 243 KM i to će se pomnožiti s odgovarajućim koeficijentom.
Na osnovu ovih podataka može se pretpostaviti i iznos boračkog dodatka koji očito neće biti manji od 150 KM, dok bi gornja granica mogla ići i do 400 KM.
Hoće li Parlament FBiH podržati ovaj prijedlog i hoće li preko ovih budžetskih opterećenja preći i MMF, ostaje da vidimo u sedmicama pred nama, iako bez obzira na sve ponuđeno ni brojni borci nisu zadovoljni načinom izračuna za borački dodatak.
