Hoće li inicijativa o 1000 KM minimalne plate u BiH uskoro zaživjeti

Uprkos nastojanjima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) da se minimalna plaća u Federaciji poveća, ona i dalje iznosi 406 KM.

U Sarajevu je nedavno prekinuta sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća za Federaciju kojoj su prisustvovali predstavnici granskih sindikata okupljenih oko Mevludina Bektića, poslodavaca i Vlade FBiH na kojoj se govorilo o minimalnoj plaći, ali dogovora nije bilo. Poslodavci su se izjasnili da bi povećanje plaća sa 406 KM na 700 KM neto, koliko su predložili predstavnici Sindikata, bio veliki udar na poslodavce, male biznise.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, ukazuje kako je neophodno najnižu plaću povisiti na 1.000 KM. Takvu inicijativu od osnivanja ima i Nezavisni blok, stranka koju predvodi Senad Šepić i koji su u sklopu svoje Nove ekonomske politike za BiH utvrdili jedan od prioriteta osiguranje zagarantirane minimalne plate u iznosu od 1000 KM.


U obrazloženju su jasno naveli kojim mjerama veoma brzo se može dostići ovaj iznos. “S obzirom na to da se Udruženje poslodavaca FBiH, kada god je riječ o povećanju minimalne plaće, poziva na male obrtnike i to da oni ne bi podnijeli da minimalna plaća bude viša od sadašnjih sramotnih 406 KM, moramo podsjetiti na nekoliko činjenica.

Naime, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH je na samom početku pandemije javno rekao da veli broj obrta treba biti ugašen i time vrlo jasno stavio do znanja kakvo mišljenje ima o njima.
Zanimljivo je da baš njih koristi kao argument da radnici u Federaciji BiH i dalje trebaju biti najmanje plaćeni u Evropi.

Ono što svaki put zaboravi spomenuti je činjenica da u malim obrtima radi 40.000 radnika, a kod ostalih poslodavaca, dakle onih koji bi mogli podnijeti povećanje plaće, radi oko 530.000 radnika”- izjavio je medijima Šatorović. “Svako radno mjesto je važno i ako postoji volja, istinska volja, kako god je država prošle godine pomagala velike poslodavce, i na antikorona mjere potrošila nekoliko stotina miliona maraka, davala i kome treba i kome ne treba, zašto se ne bi moglo pomoći i onim, kako kažu, malim poslodavcima da i oni mogu ispoštovati ovaj iznos plaće i tako zadržati radnike i imati zadovoljne ili zadovoljnije radnike, kroz neke subvencije ili umanjenje određenih obaveza i slično.



Zakon o radu, član 7. kaže da radnik ima pravo, ne na plaću, nego na pravičnu plaću. Šta je pravična plaća – to piše u Evropskoj socijalnoj povelji, član 4. – to je plaća koja radniku i njegovoj porodici mora osigurati doličan nivo životnog standarda. Kod nas je najniža plaća 406 maraka, prosjek u realnom sektoru oko 640, a potrošačka korpa 2.000 maraka!

Kod nas ne postoji ni “s” od standarda niti “p” od pravičnosti! U posljednje četiri godine, poslodavci, njih oko 16 hiljada koliko je poslovalo profitabilno, ostvarilo je čist profit od oko 13 milijardi maraka! Iz udruženja poslodavaca su se borili svim silama da FIA ove podatke ne objavljuje, ali oni su na sreću javni i svima dostupni. Znači, itekako se može dobro poslovati i u FBiH. Primjera radi, poslodavci u ZDK su u 2020, pandemijskoj godini, ostvarili za oko 177 miliona KM veći profit nego u 2019 godini. Korona? Kriza? Da, ali samo za radnike!” izjavio je predsjednik Sindikata.