Svake izbore u Bosni i Hercegovini prate brojne kontroverze, a jedna od najpoznatijih i najzabrinjavajućih je navodna praksa glasanja mrtvih osoba.
Ovaj fenomen je postao sinonim za izborne nepravilnosti i sumnje u integritet izbornog procesa. Dok se približavamo narednim izborima, postavlja se pitanje: hoće li i ove godine mrtvi glasati?
Iako zvuči nevjerovatno, brojni izvještaji i svjedočenja ukazuju na to da su glasački listići u prošlim izborima popunjavani u ime osoba koje su odavno preminule. Ovi navodi, ako su istiniti, ukazuju na ozbiljne propuste u izbornoj administraciji i kontroli biračkih spiskova.
Izborni proces u Bosni i Hercegovini prolazi kroz značajne izazove, uključujući manjak ažuriranih i preciznih biračkih spiskova, te nedostatak efikasnog mehanizma za verifikaciju identiteta glasača. Nedavno su brojne nevladine organizacije, političke partije i građani zatražili strožije mjere i reforme kako bi se osigurao fer i transparentan izborni proces.
Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine tvrdi da radi na unapređenju sistema kako bi se spriječile zloupotrebe. Međutim, povjerenje građana u izbore ostaje nisko, a mnogi smatraju da su potrebne dalekosežnije reforme i modernizacija izbornog procesa, uključujući digitalizaciju i bolje metode identifikacije glasača.
Jedno od mogućih rješenja je uvođenje biometrijskih metoda identifikacije ili glasačkih mašina koje bi smanjile mogućnost manipulacije. Također, potrebno je unaprijediti saradnju između različitih državnih institucija kako bi se osigurala ažuriranost i tačnost biračkih spiskova.
Bez obzira na napore CIK-a i drugih institucija, ostaje neizvjesno hoće li ove godine doći do značajnih promjena u vezi s glasanjem mrtvih. Građani Bosne i Hercegovine, kao i međunarodna zajednica, pažljivo će pratiti predstojeće izbore, nadajući se da će se problemi iz prošlosti riješiti i da će izborni proces postati transparentniji i pravedniji.
