Time se postavlja pitanje hoće li se od Crne Gore zahtijevati uvođenje vlastite valute da bi se ispunio ovaj kriterij, kazala je Zdenka Popović, zastupnica Demokratske Crne Gore, piše CdM.
Crna Gora je na međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu otvorila pregovaračko poglavlje 17, koje se odnosi na ekonomsku i monetarnu uniju.
Prijedlog pregovaračke pozicije Crne Gore za poglavlje 17 dostavljen je Evropskoj komisiji 11. maja 2017. godine i očekivanja Vlade su bila da će se poglavlje 17 otvoriti do kraja 2017. godine.
- Dakle, sa zakašnjenjem od skoro 14 mjeseci zvanično je otvoreno poglavlje koje se odnosi na ekonomsku i monetarnu uniju. Postavlja se pitanje kakav će biti odnos Evropske komisije, Evropske centralne banke i institucije koja se bavi ekonomijom svih članica EU (ECOFIN) prema Crnoj Gori kada je u pitanju monetarna politika i hoće li Brisel dozvoliti korištenje eura kao valute državi koja nije članica Evropske monetarne unije i članica EU - kazala je Popović.
Podsjeća da je Crna Gora još 2002. godine izvršila konverziju njemačke marke u euro prije nego što je ECOFIN donio odluku da se zabranjuje unilateralno uvođenja eura u monetarni sistem neke države koja nije članica EU.
- EU nije mogla spriječiti jednostrano uvođenje eura iz razloga što je euro globalna valuta kojom se trguje i nemoguće je zabraniti bilo kome da kupi euro, kao uostalom, bilo koju drugu robu - navela je Popović.
Međutim, ističe ona, prema EU pravilima, da bi jedna država mogla koristiti euro kao svoju valutu, mora biti članica EU i poštovati sve kriterije ugovora iz Mastrihta.
- Tek nakon toga država može ući u Evropsku monetarnu uniju. Dakle, enigma je šta će odlučiti Evropska komisija, Evropska centralna banka i ECOFIN od dana otvaranja pregovaračkog poglavlja 17. Ono što je jasno je da Crna Gora ne ispunjava nijedan uvjet kada je u pitanju vođenje monetarne politike, posebno korištenje eura kao vlastite valute - navodi Popović.
- Ono što čeka Crnu Goru je potpuno poštovanje kriterija iz Mastrihta, jer je to osnovni uvjet za ulazak Crne Gore u Evropsku monetarnu uniju, a to onda otvara prostor da se dijalogom s EU razriješi pitanje korištenja eura. Kriteriji iz Mastrihta podrazumijevaju: visok stepen stabilnosti cijena; održivo stanje javnih finansija; stabilnost kamatnih stopa na dugoročne vladine obveznice; budžetski deficit ne smije biti viši od tri posto BDP-a, a javni dug ne viši od 60 posto BDP-a. Najproblematničniji uvjet je da država koja želi da se učlani u EU, najmanje dvije godine prije učlanjenja u monetarnu uniju mora održati stabilnost nacionalne valute u odnosu na euro. Ovo otvara pitanje nacionalne valute u odnosu na euro. Ovo otvara pitanje hoće li se od Crne Gore zahtijevati uvođenje vlastite valute da bi se ispunio ovaj kriterij - zaključila je Popović.
