Podizanje minimalne neto plate u Federaciji BiH na 1.000 KM, što je povećanje u odnosu na dosadašnjih 619 maraka, moglo bi izazvati niz ekonomskih efekata, uključujući povećanje plata u privatnom sektoru, poskupljenje proizvoda i inflaciju. Također, mogao bi nastati pritisak na državni sektor, jer bi zaposlenici na budžetu mogli tražiti slična povećanja.
Prema podacima iz 2024. godine, oko 120.000 radnika u Federaciji prima minimalnu platu, a čak 270.000 zaposlenih ima primanja manja od 1.000 KM. S obzirom na to da će se ostale plate morati uskladiti s povećanjem minimalca, očekuje se rast plata u privatnom sektoru, što će povući i rast cijena proizvoda, odnosno inflaciju.
Međutim, ovo podizanje plata dovodi do narušavanja balansa između plata u privatnom sektoru i onih na budžetu, poput državnih službenika, policajaca, nastavnika i medicinskog osoblja. Ovi radnici, koji obično imaju plate nešto iznad hiljadu maraka, mogli bi zbog inflacije i slabije kupovne moći zahtijevati veće povišice.
Rast budžetskih prihoda, koji su u 2024. godini zabilježili rekordne iznose, mogao bi podržati ove zahtjeve. Očekuje se dalji porast budžetskih prihoda uslijed rasta plata u privatnom sektoru, što bi moglo omogućiti veću fleksibilnost u prilagodbi plaća u javnom sektoru.
