Rezultat je veoma slaba posjećenost dijaspore matičnoj zemlji, a ekonomski stručnjaci koji su procijenili da dijaspora godišnje u BiH pošalje oko 2,5 milijardi eura rekli su da će manji priliv novca, koji dijaspora inače troši tokom odmora ili šalje porodici, dovesti do značajnih ekonomskih posljedica u našoj zemlji.
Uz posljedice po državni, ali i entitetske i kantonalne budžete, najviše će svakako biti pogođeni mali biznisi bh. građana. Kafići, restorani, automehaničari, zubari, kao i mnoge druge djelatnosti u kojima su u ljetnim mjesecima doslovno "padali s nogu" od posla koji im je pribavljala upravo dijaspora, s obzirom na to da su te usluge u zemljama iz kojih dolaze višestruko skuplje.
Ekonomski život
Bez obzira na krizu svi su svjesni da značajan novac stiže od dijaspore svake godine i da predstavlja jedan od glavnih socijalnih i ekonomskih stavki u podršci našoj zemlji. Novčane doznake i ostali lični transferi naše dijaspore čine oko osam posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) BiH i po tome naša zemlja je na vrhu ljestvice zemalja Evrope.
Pad priliva novca iz dijaspore odrazit će se, upozorava koordinator za integraciju austrijske političke partije SPO Ahmed Husagić, na sve sfere ekonomskog života u BiH.
Husagić, koji je jedan od čelnih ljudi bh. dijaspore u Austriji, rekao je za Klix.ba da zbog pandemije i i nekih pogrešnih političkih odluka nema izgleda da će se bh. ekonomija u dogledno vrijeme oporaviti.
"Jedina mogućnost oporavka, izumemo li uzimanje kredita od MMF-a, jeste masovan dolazak dijaspore na godišnje odmore. Jedino velikom potrošnjom možemo pokrenuti ekonomski motor BiH", rekao je Husagić.
Unos koronavirusa
Kako je rekao, poučen prošlogodišnjim iskustvom i sporim reakcijama Vijeća ministara koje je granice BiH držalo zatvorenim skoro do ljeta, a za strane državljane sve do jeseni, smatra da već sada treba pristupiti kreiranju određenih odredbi za ulazak u BiH ukoliko ne želimo da nam se ponovi ljeto 2020. godine.
"Ovom prilikom podsjećam da su druge države kao što su Hrvatska i Srbija svoje granice otvorile već u maju za sve osobe bez obzira na državljanstvo. BiH to nije učinila pod izgovorom opasnosti od unosa koronavirusa. Nažalost, na kraju se pokazalo da je BiH ostala i bez značajnih finansijskih sredstava, dok je broj zaraženih tokom cijelog lljeta, a i u jesen bio iznad prosjeka drugih država - što očito ukazuje da su odluke koje je donosilo Vijeće ministara bile pogrešne", istakao je Husagić.
Istakao je da, zbog novonastale situacije, odluke koje su trenutno na snazi treba revidirati kako bi ljudi već sada mogli planirati godišnje odmore, a ne čekati proljeće i donositi ad hoc odluke.
Vjerodostojni nalazi
"U svijetu je već počela vakcinacija, pa stoga treba donijeti odredbu kojom se vakcinisanim osobama omogućava ulazak u BiH bez testa, kao i osobama koje su u zadnja tri mjeseca preboljeli infekciju koronavirusom, naravno uz prilaganje vjerodostojnih ljekarskih nalaza, a za ljude koji se ne žele vakcinisati ostaviti mogućnost ulaska u BiH kao i do sada, to jest sa negativnim testom (PCR ili antigentest) ne starijim od 48 sati", naglasio je Husagić.
Istakao je i da je potrebno pristupiti pripremama za organiziranje brzog testiranja na granicama sa antigen testovima po uzoru na druge države.
"Neophodno je pristupiti dipolmatskim aktivnostima kako bi ulazak bh građana u EU države bio olakšan, najvažnije, vlast i izabrani političari i političarke bi trebali uputiti poziv bh građanima i građankama koji žive u inostranstvu da provedu ove godine godišnji odmor u Bosni i Hercegovini, jer njihova je pomoć, kako državi tako i stanovništvu prijeko potrebna", zaključuje Husagić.
Hoće li BiH ove godine na vrijeme organizirati nesmetan dolazak dijaspore
Pandemija koronavirusa u BiH, kao i nekoordiniranost domaćih vlasti po pitanju granične politike i epidemiološko-restriktivnih mjera uveliko su prošle godine utjecali na to hoće li bh. dijaspora godišnje odmore provoditi u matičnoj zemlji.
Izvor:
