"Hrvatsko vijeće obrane vodilo je pravedan i legitiman, obrambeni, a ne osvajački rat u kojem je branilo teritorij na kojem živi hrvatski narod unutar međunarodno priznatih granica Bosne i Hercegovine. Temeljne vrijednosti Domovinskog rata su sloboda, vladavina prava, mirotvorstvo s nacionalnom ravnopravnošću i poštovanje prava čovjeka. U skladu s temeljnim načelima pravednosti i građanske solidarnosti, u okviru materijalnih mogućnosti osigurati svim hrvatskim braniteljima, obiteljima poginulih i stradalnicima Domovinskog rata, punu zaštitu, dostojanstvo i skrb", stoji u navedenoj tački.
Kako se navodi, "radi dostojanstva Domovinskog rata pravosuđe u Bosni i Hercegovini dužno je procesuirati sve slučajeve pojedinačnih ratnih zločina i svih drugih zločina počinjenih u ratu, strogo primjenjujući načela individualne odgovornosti i krivnje".
"Odlučno se suprotstaviti selektivnim i tendencioznim optužnicama po zapovjednoj odgovornosti prema zapovjednicima Hrvatskog vijeća obrane. Na taj način čuvamo moralni dignitet hrvatskoga naroda štitimo čast, ugled i dostojanstvo svih branitelja i građana koji su sudjelovali u obrani Bosne i Hercegovine. Odbacujemo kvalifikacije Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju o udruženom zločinačkom pothvatu koje se neutemeljeno i nepravedno pripisuju Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj Republici Herceg Bosni i Hrvatskom vijeću obrane. Takva zlonamjerna kvalifikacija se, na žalost, koristi za pokušaj ostvarenja ratnih ciljeva jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini i eliminiranja hrvatskog naroda kao političkog subjekta u Bosni i Hercegovini. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju nije bio pozvan u predmetu „Prlić i drugi", niti je on uopće pozvan, kako je i sam presudio 2007. godine, da odlučuje o pitanjima državne odgovornosti, jer je njegova nadležnost kaznena i proteže se samo na pojedince", navode.
Kako pše u dijelu usvojene Deklaracije, "Hrvatska zajednica Herceg Bosna, Hrvatska Republika Herceg Bosna i Hrvatsko vijeće obrane odlučujuće su doprinijeli očuvanju i obrani Bosne i Hercegovine".
Pozvali su "građane, državne i društvene institucije, udruge i medije, da na navedenim načelima štite temeljne vrijednosti i dostojanstvo Domovinskog rata, kao zalog naše narodne ravnopravnosti i civilizacijske budućnosti Bosne i Hercegovine".
Žalbeno vijeće Haškog tribunala, u presudi Prliću i ostalima koji su ukupno osuđeni na 111 godina zatvora, između ostalog navodi da su Prlić, Stojić, Petković i Ćorić ostaju osuđeni za silovanje, nečovječno postupanje (seksualno zlostavljanje), protivpravno i bezobzirno oduzimanje imovine širokih razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom, i pljačkanje javne i privatne imovine po osnovu treće kategorije odgovornosti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Praljak takođe ostaje osuđen za protivpravno i bezobzirno oduzimanje imovine širokih razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom i pljačkanje javne i privatne imovine po osnovu treće kategorije odgovornosti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Žalbeno vijeće je takođe potvrdilo da je zaključak Pretresnog vijeća da je cilj tog udruženog zločinačkog poduhvata bio stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda, putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva, piše N1.
