On je svoju misiju izložio u tekstu publikovanom 2021. godine pod naslovom "O historijskom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca" u kojem Putin insistira da su Bjelorusi, Rusi i Ukrajinci potomci, drevnog naroda koji je naselio zemlje između Crnog i Baltičkog mora rekavši da ih povezuju zajednička teritorija, jezik i pravoslavlje.
"U njegovoj verziji historije, Ukrajina nikada nije bila suverena, osim u nekoliko historijskih pauza kada je pokušala i nije uspela da postane nezavisna država", piše Foreign Affairs.
Prema Putinovim riječima od raspada Sovjetskog saveza Zapad je koristio Ukrajinu kao platformu za prijetnju Rusiji i podržavao uspon tamošnjih "neonacista".
Putinov esej, koji bi trebalo da nosi svaki vojnik poslan u Ukrajinu, završava tvrdnjom da Ukrajina može biti suverena samo u partnerstvu sa Rusijom.
"Mi smo jedan narod", smatra Putin,
Može se zaključiti, piše Foreign affairs, da Putin želi svijet u kojem Rusija upravlja novom slavenskom unijom koja se sastoji od Bjelorusije, Rusije, Ukrajine i možda sjevernog Kazahstana i gdje sve ostale postsovjetske države priznaju suverenitet Rusije.
"On također želi da Zapad i globalni Jug prihvate dominantnu regionalnu ulogu Rusije u Euroaziji. Ovo je više od sfere utjecaja - to je sfera kontrole, sa mješavinom potpune teritorijalne reintegracije nekih mjesta i dominacije u sigurnosnim, političkim i ekonomskim sferama drugih zemalja", navodi se u tekstu.
List smatra da je Putin ozbiljan u postizanju ovih ciljeva vojnim ili bilo kojim drugim sredstavima.
"Zapad mora shvatiti da ima posla s liderom koji pokušava promijeniti historijski narativ posljednjih stotinu godina, a ne samo u periodu od kraja Hladnog rata. Putin želi da Ukrajinu, Evropu, pa čak i cijeli svijet, prilagodi njegovim vlastitim verzijama historije. Razumijevanje njegovih ciljeva je ključno za kreiranje pravog odgovora", stoji u tekstu.
Putin je opsjednut imperijalnom prošlošću Rusije, te je u svojim odajama u Kremlju, postavio statue ruskih monarha Petra Velikog i Katarine Velike, koji su osvojili današnje ukrajinske teritorije u ratovima sa Švedskom i Osmanskim carstvom.
"Uoči invazije, Putin je održao govor optužujući boljševičkog lidera Vladimira Lenjina da je uništio Rusko carstvo pokrenuvši revoluciju tokom Prvog svjetskog rata, a zatim 'odvojio ono što je historijski ruska zemlja'. Kako je to rekao Putin, 'boljševička, komunistička Rusija' stvorila je 'zemlju koja nikada ranije nije postojala' – Ukrajinu – tako što je ruske teritorije kao što je region Donbasa, centar teške industrije, uglavio u novu ukrajinsku socijalističku republiku", piše Foreign Affairs.
Zapravo, Lenjin i boljševici su u suštini rekreirali Rusko carstvo i nazvali ga drugačije.
U Putinovoj verziji historije NATO je primorao zemlje istočne Evrope da se pridruže toj organizaciji i optužuje ga da se jednostrano širi u rusku sferu utjecaja.
"U stvarnosti, te zemlje, još uvijek uplašene nakon decenija sovjetske dominacije, tražile su da postanu članice", navodi se.
Rusko negiranje ukrajinskog identiteta i jezika dalo je suprotne rezultate, pomažući stvaranju novog nacionalnog identiteta u Ukrajini usredsređenog na ukrajinski jezik.
"Što više Putin pokušava da bombama i artiljerijskim granatama izbriše ukrajinski nacionalni identitet, on postaje sve jači", piše Foreign Affairs.
Ipak , na međunarodnom planu, Putinove tvrdnje o NATO-u i proxy ratovima sa SAD-om i kolektivnim Zapadom pridobile su razne pristaše, od istaknutih akademika do pape Franje, koji je u junu 2022. rekao da je rat u Ukrajini "možda nekako isprovociran". Zapadni političari i analitičari nastavljaju debatu da li je NATO kriv za rat. Ovi argumenti i dalje postoje iako je Putinova aneksija Krima 2014. došla kao odgovor na napore Ukrajine udružiti se sa Evropskom unijom, a ne sa NATO-om.
"Rat u Ukrajini mogao bi dovesti do više ruskog uplitanja kako bi se raspalili tinjali sukobi u slabim državama kao što su Bosna i Hercegovina i druge balkanske zemlje, gdje su historijski i teritorijalni zahtjevi također sporni", piše Foreign Affairs.
Ipak, bez obzira na potencijalnu cijenu, Putin želi da njegovo shvatanje prošlosti prevlada u političkoj sadašnjosti Evrope i zato je poslao vojsku na Ukrajinu.
"Zapadne energetske, finansijske i sankcije za kontrolu izvoza bile su opsežne i utiču na rusku ekonomiju. Ali sankcije ne mogu promijeniti Putinov pogled na historiju ili njegovu odlučnost da potčini Ukrajinu, tako da nisu promijenile njegovu računicu ili njegove ratne ciljeve", navodi se.
Autori dodaju da se Putin vratio na još jednu historijsku rusku taktiku, čekanje zime.
"Kao što su njegovi prethodnici organizovali da Napoleonove armije budu zarobljene u snegu u blizini Moskve i da se nacistički vojnici smrznu nasmrt ispred Staljingrada, Putin planira da francuski i njemački državljani drhte u svojim domovima. Kremlj ima za cilj da razbije jedinstvo Zapada protiv Rusije pod pritiskom nestašice energije, visokih cijena i ekonomskih poteškoća.", piše Foreign Affairs.
U nastavku se ističe da se čini da Putin uprkos pozivima nekih na sporazumno rješenje koje bi uključivalo ukrajinske teritorijalne ustupke, nije zainteresiran za kompromis koji bi Ukrajinu ostavio kao suverenu, nezavisnu državu, bez obzira na njene granice.
"U svakom trenutku, pregovori sa Rusijom, ako se ne postupa pažljivo i uz kontinuiranu snažnu podršku Zapada za odbranu i sigurnost Ukrajine, bi samo mogućili operativnu pauzu Moskvi. Nakon nekog vremena, Rusija će nastaviti da pokušava da podriva ukrajinsku vladu. Moskva bi najvjerovatnije prvo pokušala da zauzme Odesu i druge crnomorske luke s ciljem da Ukrajinu ostavi ekonomski neodrživom zemljom bez izlaza na more. Ako u tome uspije, Putin bi ponovo krenuo u napad i na Kijev, s ciljem svrgavanja sadašnje vlade i postavljanja promoskovske marionetske vlade. Putinov rat u Ukrajini će, dakle, vjerovatno trajati još dugo", zaključuje Foreign Affairs.
