Helez je ovo izjavio za Radio Slobodna Evropa kao odgovor na pitanje o izjavama Milorada Dodika, koji je tokom vikenda, u razgovoru za RT Balkan, najavio da će, ukoliko Sud BiH donese osuđujuću presudu, RS zahtijevati povlačenje srpskih predstavnika iz državnih institucija, posebno iz vojske i policije na nivou BiH. Dodik je također rekao da bi RS uspostavio svoj vlastiti sistem i da bi tražio povlačenje vojnika i policajaca iz Oružanih snaga BiH.
Dodik je pod optužbom za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, a presuda bi trebalo da bude izrečena u srijedu, 26. februara. Ministar Helez je istakao da je "neozbiljna" tvrdnja Dodika o povlačenju srpskih predstavnika iz Oružanih snaga BiH. Helez je naglasio da bi, ukoliko zaposleni u Oružanim snagama bez opravdanja ne dođu na posao, bili otpušteni, te da bi novi radnici zauzeli njihova mjesta.
Direktor Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH, Darko Ćulum, odbio je komentirati izjave Milorada Dodika i naveo da je bilo kakav razgovor o tome "preuranjen". RSE je također kontaktirao nekoliko zaposlenih u Oružanim snagama i SIPA, koji nisu željeli komentirati situaciju.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva, Ljubiša Ćosić, član Dodikove stranke SNSD, izjavio je da se još uvijek nije razmatralo povlačenje državnih službenika iz institucija BiH. Ćosić je dodao da se trenutno vode razgovori o institucionalnom odgovoru na eventualnu presudu Miloradu Dodiku, pri čemu bi institucije RS-a predložile zakonska rješenja koja bi bila usklađena sa Ustavom RS-a.
Iako je tema povlačenja državnih službenika iz institucija BiH još uvijek nepoznata, gradonačelnik Istočnog Sarajeva smatra da niko od zaposlenih u institucijama BiH nije ugrožen zbog svoje nacionalnosti, a da će odgovor na presudu Dodiku biti institucionalne prirode.
S druge strane, Marinko Božović, gradonačelnik Istočne Ilidže, koji je član opozicione Srpske demokratske stranke, poručio je da neće biti povlačenja zaposlenih iz državnih institucija, naglašavajući da će, u slučaju bilo kakvih Dodikovih zahtjeva, postupiti suprotno. Božović je dodao da, iako nema tačnih podataka, smatra da je broj zaposlenih iz Istočne Ilidže u institucijama BiH manji od 500.
Ovaj scenario dolazi u kontekstu etničke strukture zaposlenih u bh. institucijama, prema izvještaju Ombudsmana za ljudska prava BiH iz 2020. godine. U državnim institucijama tada je bilo zaposleno nešto manje od 16 hiljada ljudi, od kojih 44 posto čine Bošnjaci, 36 posto Srbi, 18 posto Hrvati, a ostatak su pripadnici drugih manjina. Zakon o državnoj službi propisuje da bi nacionalna struktura zaposlenih u institucijama BiH trebala odražavati popis stanovništva, a većina institucija koristi popis iz 2013. godine.
Kako je potvrdio ministar Zukan Helez, etnički sastav Oružanih snaga BiH, koje predstavljaju najveći broj zaposlenih na državnom nivou, još uvijek odražava podatke sa popisa stanovništva iz 1991. godine, kada je u BiH bilo 43 posto Bošnjaka, 31 posto Srba i 17 posto Hrvata.
