To je potvrdio i bivši visoki predstavnik Valentin Inzko 26. maja 2021. godine, kao i Centralna izborna komisija BiH, s obzirom na to da je sporna Ljubićeva odredba Izbornog zakona usklađena sa Ustavom FBiH.
Visoki predstavnik Christian Schmidt je također rekao da on presudu Ljubić smatra provedenom nakon što je donio izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH 2. oktobra 2022 godine.
Uprkos navedenim tvrdnjama, HDZ ne prestaje insistirati na novim izmjenama u svoju korist s obzirom na to da je krajnji cilj iskoristiti presudu Ljubić da bi se izmijenio način biranja člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, uprkos tome što se presuda odnosi samo na Dom naroda FBiH.
Dragan Čović je još prije nekoliko dana, pored brzog formiranja federalne vlasti, najavio da će odmah nakon toga uslijediti i hitne izborne izmjene, kako je i dogovoreno u koalicionom sporazumu koji je potpisan na državnom nivou.
Tačka 3 potpisanog sporazuma glasi: "Potpisnici sporazuma dogovorili su se da hitno provedu, a najkasnije u roku od šest mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava BiH i usvoje izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u skladu s odlukom ustavnog suda i presudama Evropskog suda za ljudska prava".
Ta tačka podrazumijeva primjenu odluke Ustavnog suda BiH, ali se ne precizira na koju odluku se misli. Sudeći prema izjavama hrvatskih predstavnika, njihov fokus će biti na presudi Ljubić, koja se vezuje za federalni Dom naroda.
Da je cilj ponovo u javnosti nametnuti narativ o implementiranju presude Ljubić govori i to što je sam Božo Ljubić isti dan kada je formirana Vlada FBiH počeo sa insistiranjem na tome tvrdeći da je do sada nije provedeno ni 10 posto presude.
Pored Čovića te novinara i analitičara iz hrvatskog korpusa, hrvatski premijer Andrej Plenković je prekjučer, pozdravljajući privremenu odluku Christiana Schmidta, kazao da stranke u Federaciji BiH koje su odlučile formirati vlast, trebaju što prije prionuti na izmjene izbornog sistema. Osim toga, fokusirao se i na navodnu diskriminaciju Hrvata u Predsjedništvu BiH.
Međutim, ključni problem kod izborne reforme koju od nas zahtijeva Evropska unija, nije u Federaciji BiH kako to vide Plenković i drugi hrvatski predstavnici, nego u državnom Ustavu.
BiH nije provela presude Evropskog suda kojima je potvrđena diskriminacija Ostalih u izbornom zakonodavstvu BiH, a za koje OHR ističe da se odnose konkretno na državni nivo. Upravo u tom smjeru mogu ići dogovorene izmjene.
Te presude se odnose i na Srbe u Federaciji BiH koji se ne mogu kandidovati za člana Predsjedništva BiH te Hrvate i Bošnjake iz RS-a koji također ne mogu biti članovi Predsjedništva BiH.
Christian Schmidt je najavio da će u svom dugoročnom rješenju koje na snagu stupa za godinu, uvesti zaštitni mehanizam koji ukida diskriminaciju Ostalih. Međutim, on nije precizirao šta je taj mehanizam, odnosno iz same odluke nije moguće jasno iščitati kakvo uklanjanje diskriminacije Ostalih je uveo. Moguće je da Schmidt to podrazumijeva činjenicom da je kao dodatni mehanizam uveo i većinsko glasanje u Domu naroda FBiH gdje sjede i Ostali, ali to ne rješava diskriminaciju Ostalih na državnom nivou.
Politički direktor SDP-a Nerin Dizdar je ranije kazao da presude Evropskog suda ne zahtijevaju izborne reforme samo na državnom nivou nego i na federalnom, s obzirom na to da federalni Dom naroda delegira državne parlamentarce u Domu naroda BiH. Međutim, i on ističe da je presuda Ljubić provedena.
Jedina presuda Ustavnog suda koja nije provedena, a odnosi se na Federaciju BiH, na koju može da se odnosi tačka iz potpisanog koalicionog sporazuma na državnom nivou je presuda Komšić, smatra predsjednik SDP-a Nermin Nikšić i novi federalni premijer.
On je u januaru 2023. godine u intervjuu za Klix.ba kazao: "Što se tiče nas u SDP-u, mi nemamo dileme da je jedina trenutno neprovedena presuda Ustavnog suda BiH koja se odnosi na izborni proces upravo presuda po apelaciji Željka Komšića. Da pitate HDZ oni se vjerovatno ne bi složili. Ali oba posljednja visoka predstavnika su iznijeli tumačenje da je presuda u slučaju 'Ljubić' riješeno pitanje".
Govoreći o HDZ-ovom insistiranju na "legitimnom predstavljanju", još jedan lider nove bošnjačke većine u vlasti, predsjednik NiP-a Elmedin Konaković je kazao da je presuda Ljubić izvršena.
On je također u razgovoru za Klix.ba prošle godine kazao da je rok za implementaciju presude u Parlamentu FBiH istekao, čime je CIK odmah na narednim izborima raspodijelio mandate prema formuli koju je zahtijevao Ustavni sud BiH u presudi Ljubić.
Prema tome, ono što očekuje koalicione partnere sa državnog nivoa u pogledu izmjena Izbornog zastava i Ustava BiH, odnosi se na poništavanje diskriminacije Ostalih. Ulaženje Trojke i HDZ-a u bilo kakve drugačije izmjene bi značilo napuštanje ranijih argumenata, koji se odnose na to da je presuda Ljubić provedena.
