U istom periodu, kako piše Index.hr, ekonomija susjedne Hrvatske rast će dvostruko sporije i to po stopi 2,16 posto. Među tranzicijskim zemljama veću stopu rasta ekonomije u narednom desetljeću, osim BiH, ostvarit će Albanija, 3,38 posto.
I dok se u slučaju BiH i Albanije očekivana brža dinamika ekonomskog rasta može ponajprije pripisati njihovoj nerazvijenosti, pa time i nižoj osnovici s koje kreću i kod koje se svaki rast privredne aktivnosti više i bolje odražava na ukupne podatke, kod drugih zemalja koje će se razvijati brže od Hrvatske to uglavnom nije slučaj.
Dobar dio zasluga, ističu na Harvardu, leži i u diverzifikaciji ekonomske aktivnosti i u razvoju proizvoda koji se baziraju na novim tehnologijama i imaju veći udio dodane vrijednosti.
Eksperti s Harvarda očekuju da će prosječna godišnja stopa rasta BDP-a Slovačke do 2028. godine iznositi 3,28 posto, Poljske 3,19 posto, Rumunije 3,03 posto, a Srbije 2,9 posto. Slovenija bi isto trebala rasti u prosjeku 2,35 posto na godinu, kao i Sjeverna Makedonija 2,26 posto, te Češka 2,19 posto.
