Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović učestvuje na TRT World Forumu u Istanbulu. Džaferović se danas obratio učesnicima Foruma, kao centralni govornik u okviru panela „Prijetnja ekstremizma krajnje desnice: Rat protiv terorizma 2.0?“.
- Ovo je dobra prilika da razmijenimo ideje i iskustva o nekim od najvažnijih pitanja vremena u kojem živimo. Živimo u globaliziranom svijetu na koji presudno utječu fenomeni koji nadilaze okvire državnih granica i tiču se nada i briga ljudi širom svijeta. Takvi izazovi zahtijevaju zajedničke odgovore, nas – stanovnika globalnog društva. Jedno od takvih pitanja, koje ne možemo rješavati bez međunarodnog dijaloga i saradnje, jeste zabrinjavajući porast ekstremizma i njime inspirisanog terorizma - rekao je Džaferović.
U svom obraćanju podsjetio je i da je Nobelov komitet dodijelio prestižnu Nobelovu nagradu austrijskom piscu Peteru Handkeu.
- Takva odluka s razlogom je uznemirila međunarodnu javnost, a posebno žrtve genocida u Bosni i Hercegovini. Razlog tome je što je Handke podržavao ratnu politiku Slobodana Miloševića i njegovih sljedbenika Radovana Karadžića i Ratka Mladića, koje je međunarodni sud u Hagu osudio za genocid i druge masovne zločine. Moja zemlja se i danas suočava s teškim posljedicama tih zločina. Više od stotinu hiljada ljudi je ubijeno. Preko milioni ljudi je protjerano. Ratne traume i ožiljci još uvijek nisu zaliječeni. Zbog podjela i opstrukcija, koje su posljedica zločinačke politike, Bosna i Hercegovina je spriječena da brže napreduje. Ljudi još uvijek strahuju za budućnost - istakao je Džaferović.
- Šta se desilo u dijelu međunarodne javnosti, pa olako prelazi preko sjećanja na zlodjela Miloševića, Karadžića i Mladića? Zašto se prestižna Nobelovu nagradu dodjeljuje jednom od njihovih simpatizera i promotora njihove politike? To treba da zabrine ne samo nas u Bosni i Hercegovini, nego i ljude širom svijeta - poručio je.
Napomenuo je da Švedska, domovina Nobelovog komiteta, nalazi se daleko od Bosne i Hercegovine.
- Ali Švedska je itetkako blizu Norveške, gdje je prije nekoliko godina počinjen strašan masakr koji je bio inspiriran upravo ideologijom zločinaca, koji su osuđeni za genocid u Bosni i Hercegovini. Sjetimo se, 2011. godine, na norveškom otoku Utoja, terorista Anders Brejvik usmrtio je 69 mladih ljudi, polaznika Omladinske radničke lige. Eksplozivom koji je prethodno postavio, ubio je još osam ljudi, slučajnih prolaznika, na ulicama Osla. Ukupno, 77 ljudskih života. Najmlađa žrtva imala je samo 14 godina. Na dan kada će započeti svoj krvavi pir, Brejvik je objavio manifest u kojem je definirao svoju ekstremističku ideologiju. Kao neprijatelje odredio je, pored ostalog, Islam i feminizam. Pozivao je na deportaciju muslimana. Priznao je da mu je politički uzor bio Radovan Karadžić. Kao i ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost Handke, i Breivik je u svome manifestu podržao Miloševiću ratnu politiku, te osudio NATO intervenciju kojom je ona zaustavljena.
Svjedočimo svojevrsnom paradoksu. Anders Brejvik je danas u zatvoru, a nagrađeni Peter Handke će u Štokholmu uz najviše počasti dobiti priliku da promoviše svoje stavove - naveo je Džaferović.
Podsjetio je i na napada na Novom Zelandu, "potpuno na drugom kraju svijeta, a u današnjem globalnom društvu ipak sasvim blizu".
- Na Novom Zelandu, prije samo nekoliko mjeseci, inspirisan Brejvikom i Karadžićem, terorista Brenton Tarant je, u napadu na džamiju i islamski centar u gradu Kristčerč, ubio 51 čovjeka. Najmlađa žrtva je bio trogodišnji dječak Mukad Ibrahim. Pred sami početak napada, koji je prenosio na društvenim mrežama, terorista je objavio pjesmu koja veliča Radovana Karadžića i genocid nad narodom kojem pripadam. I Tarant je, kao i ovogodišnji laureat Nobelove nagrade Handke, podržavao Karadžića i osuđivao NATO intervenciju kojom je zaustavljen genocid - podsjetio je Džaferović.
Podsjetio je i na nedavni napad desničarskog ekstremiste Štefana Balieta na sinagogu u njemačkom gradu Haleu. Po uzoru na novozelandski scenarij, pokušao je upasti u bogomolju i pobiti vjernike na molitvi, za vrijeme blagdana Jom-kipura.
- Živimo u svijetu, u kojem su zastarjeli nekadašnji pojmovi geografske distance. Komunikacija je pojavom novih tehnologija i društvenih mreža znatno ubrzana. Ovo veliko dostignuće je pored brojnih dobrobiti proizvelo i nove rizike. Kao što možemo vidjeti, zločin ili mržnja u Njemačkoj ili Bosni i Hercegovini začas može postati inspiracija za zločin u Norveškoj ili na Novom Zelandu. I obratno. Htjeli ili ne, upućeni smo jedni na druge. Svi smo članovi jednog svijeta, jednog globalnog društva. Naše brige su zajedničke. S njima se možemo suočiti na pravi način samo ako sarađujemo - poručio je član Predsjedništva BiH Džaferović.
Teroristi, naveo je dalje, koji su se pozivali na islam, izvršili monstruozne terorističke napade 11. septembra ili u francuskoj dvorani Bataklan, ali isti ti teroristi ubijali su i muslimane širom svijeta.
- Teroristi u Norveškoj, Novom Zelandu, Njemačkoj, pozivali su se na kršćanstvo i evropsku kulturu, i mrze muslimane i Jevreje, ali ubijali su sve: I kršćane, i muslimane, i Jevreje. I crnce, i bijelce, i Evropljane i Azijate. I muškarce, i žene, i djecu. I liberale, i ljevičare, i tradicionaliste. Naš identitet nas ne može zaštititi od opasnosti ekstremizma. Jedino nas može zaštititi naš zajednički i efikasan odgovor - istako je Džaferović.
Smatra da je to pitanje za sigurnosne agencije svake države, ali pravog odgovora ne može biti ukoliko nema saradnje između država.
Istakao je da je terorizam neodvojiv od ekstremističkih ideologija koje ga inspiriraju.
- Zato punu odgovornost nosi svako ko promovira takve ideologije, bilo da se radi o anonimnim online aktivistima, laureatima Nobelove nagrade ili političarima. Posebno zabrinjava porast desničarskih, antiimigrantskih pokreta i njihove militantne retorike, koja se temelji na ksenofobiji. U proteklom periodu, na području Evrope, takve političke organizacije su u neprestanom porastu. Kada pogledate rezultate izbora za Evropski parlament, zabrinjava činjenica da je skoro svaki šesti glasač u Evropi dao podršku takvim opcijama - upozorio je Džaferović.
Za njega je populizam dobrim dijelom i uvod u neku vrstu ekstremizma. "Ključna borba našeg vremena je borba protiv populizma, i borba za političku odgovornost".
- Često čujemo fraze kao što su «radikalni Islam», «islamski terorizam», «kršćanski terorizam», itd. Nijedna svjetska religija sama po sebi nije radikalna. Ne postoji radikalni islam, ne postoji radikalno kršćanstvo. Postoje pojedinci i pokreti koji zloupotrebljavaju i religiju, i rasu i nacionalni identitet, i mnoge druge identitete, za ostvarenje svojih ciljeva - istako je.
Poručio je da se mora paziti da teroristi i njihove ideje ne poistovjećujemo na bilo koji način s vjerama, rasama ili kulturama kojima pripadaju milijarde drugih ljudi.
- Naša je obaveza da stanemo u zaštitu žrtava, i solidarišemo se s njima, posebno ukoliko su napadnute samo zbog svog identiteta. Posebno je važno da institucije, a naročito politički lideri stanu u zaštitu identiteta zbog kojeg su ljudi napadnuti, sprečavajući da se zajednice, čiji su pripadnici napadnuti osjećaju usamljeno i nezaštićeno, ili čak da se sami moraju organizirati i braniti. Ako su ljudi napadnuti samo zato što su muslimani, ili samo zato što su Jevreji, ili samo zato što su kršćani, ili bilo kojeg drugog identiteta, važno je stati u zaštitu njihovog prava da budu to što jesu. To je ključna odlika demokratskog i pluralističkog društva - istako je Džaferović.
Ključni politički odgovor, smatra on, mora biti širenje ideje da ljudi različitih vjera, kultura, rasa i civilizacija mogu živjeti zajedno, u miru i koegzistenciji.
- Dolazim iz zemlje koju su u periodu 1992-1995. ekstremisti pokušali uništiti, upravo zato što ne vjeruju u mogućnost zajedničkog života ljudi različitih identiteta. Ono što se desilo na norveškom otoku Utoja ili novozelandskom gradu Kristčerč, bila je svakodnevica tokom četiri godine agresije na Bosnu i Hercegovinu. Zamislite zemlju u kojoj skoro svaki grad ima iskustvo Kristčerča, a svako selo ima iskustvo Utoje, pa čak i više od toga. Za samo nekoliko dana u Srebrenici, snage pod komandom Radovana Karadžića i Ratka Mladića pobile su više od osam hiljada muškaraca i dječaka. Tokom četiri godine opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine, Sarajeva, ubijeno je 11.541 civil. Polazna tačka ljudi koji su to učinili bila je ekstremistička ideja da narode, koji su stoljećima živjeli jedni s drugima u Bosni i Hercegovini, treba nasilno razdvojiti, a samu zemlju podijeliti, na etnički čiste teritorije. To su pokušali ostvariti genocidom, masovnim likvidacijama civila, sistemskim protjerivanjima, logorima i silovanjima - podsjetio je Džaferović, prenosi Dnevni avaz.
- Zločinci su tvrdili da je Bosna zemlja mržnje, i da njeni narodi ne mogu živjeti zajedno. Demantovalo ih je historijsko iskustvo, koje potvrđuje da su različiti narodi u mojoj zemlji živjeli hiljadu godina. Da su ekstremisti u pravu, islam, pravoslavlje i katoličanstvo ne bi opstali niti jedan mjesec u BiH, a kamoli tokom stoljeća. O tradiciji i kulturi zajedničkog života različitosti, vjerno svjedoče i četiri bogomolje u Sarajevu. U rasponu od samo nekoliko stotina metara, već stoljećima nalaze se jedna do druge sinagoga, džamija, katolička katedrala, pravoslavna crkva. Upravo zbog toga Sarajevo često nazivaju «evropskim Jerusalemom». To je najzapadnija tačka islamskog i pravoslavnog civilizacijskog kruga, i kao najistočnija tačka katoličkog civilizacijskog kruga. Stoljećima prije globalizacije i savremenih migracija, kada je u mnogim zemljama bilo nezamislivo da u jednom gradu zajedno žive i muslimani i kršćani, u Bosni i Hercegovini je to bila prirodna stvar. To su znali i Jevreji sefardi, kada su 1492. bili protjerani iz Španiji. Svoj novi dom pronašli su upravo u takvoj Bosni i Hercegovini, dopunivši njen multikonfesionalni mozaik - istakao je Džaferović.
Podsjetio je da Bosna i Hercegovina ima višestoljetnu multietničku tradiciju, u kojoj je prirodno da poznajete običaje i tradiciju svojih komšija, koji pripadaju drugoj kulturi ili vjeri.
- U savremenom svijetu nije dovoljno poznavati samo svoje običaje i tradiciju, jer se tako ne možete snaći u multikulturalnom okruženju. Mi u Bosni i Hercegovini, imamo sreću da je međusobno poznavanje jedan od temelja naše tradicije - istakao je.
Također je istakao da globalno društvo, u kojem je multikulturalizam relativno nov fenomen, od Bosne i Hercegovine može mnogo toga naučiti, kako bi se bolje suočilo sa promjenama koje doživljava.
- Višestoljetno iskustvo Bosne i Hercegovine, predstavlja dokaz da je ipak moguće da različitosti žive zajedno, i da su one zapravo bogatstvo. Bosna i Hercegovina je, kao država, po svojoj samoj suštini anti-ekstremistička. Što više ima ekstremizma, to je manje Bosne i Hercegovine, i obratno. Zato mi koji volimo Bosnu i Hercegovinu i želimo je sačuvati, nemamo alternativu nego da nastavljamo borbu za suživot i demokratsko društvo, koje će se inkluzivno odnositi prema različitostima. S druge strane, historijsko iskustvo Bosne i Hercegovine u periodu 1992-1995., kao i brojne poteškoće sve do dan-danas, pokazuju šta se desi kada zavlada ideja političkog ekstremizma. Ono što je jako bitno napomenuti je da ideje etničkih podjela nemaju svoje izvorište u samoj BiH, nego su uvezene iz političkih centara izvan BiH, koji nam ne žele dobro - rekao je Džaferović.
Korijen ekstremizma je, dodao je, u neprihvatanju i nerazumijevanju drugog i drugačijeg. "Ekstremizam je po svojoj prirodi isključiv, a svijetu trebaju inkluzivna, pluralistička društva i države".
Džaferović je obraćanje na TRT World Forumu u Istanbulu, zaključim riječima iz Kur'ana.
- U suri El-Hudžurat, u 13 ajetu, Bog Sveznajući kaže: «Ljudi, Mi smo vas stvorili od muškarca i žene i učinili vas narodima i plemenima da biste se upoznavali.»
- Da je Gospodar htio, on bi učinio sve ljude istim, pripadnicima jednog naroda, rase ili kulture. Raznolikost ljudi i nacija jeste Božija volja i rezultat savršenstva stvaranja, a smisao koji stoji iza toga jeste plemenit: stvoreni smo da bismo se međusobno upoznavali, uvažavali se i sarađivali, a ne mrzili, ratovali i jedni druge ubijali zbog razlike u boji kože i narodnoj pripadnosti.
Poštujmo ove uzvišene riječi i poštujmo jedni druge - rekao je Džaferović, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.
Džaferović je u ponedjeljak zajedno s predsjednikom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoganom prisustvovao otvaranju dvodnevnog Foruma, koji se ove godine održava pod nazivom „Globalizacija u povlačenju: Rizici i prilike“.
Džaferović i Erdogan održali su i sastanak na marginama Foruma i razgovarali o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i Turskoj.
