Bosna i Hercegovina se suočava s rastućim izazovima u oblasti cyber-sigurnosti, što zahtijeva hitne reforme i jačanje institucionalnih kapaciteta. Dok je zemlja svjesna svojih kapaciteta za borbu protiv cyber-prijetnji, postoje ozbiljne potrebe za unapređenjem zaštite kritične infrastrukture i unapređenjem mehanizama za pravodobnu razmjenu informacija.
Prema Semiru Dediću, predsjedniku udruge “e-Transformacija”, BiH se suočava s oko 1500 hakerskih napada sedmično. “Potrebno je raditi na povećanju spremnosti za suočavanje s ovim prijetnjama i unaprijediti postojeće kapacitete,” ističe Dedić za Večernji list.
Ovo udruženje, u saradnji s njemačkim GIZ-om, trenutno mapira raspoložive kapacitete kao ključan korak ka izgradnji otpornosti na cyber-napade.
Projekt “Inovacije i digitalizacija u malim i srednjim preduzećima” (EU4DigitalSME), koji finansiraju Europska unija i vlada SR Njemačke, također podržava ove napore. Krajem prošle godine, udruženje “e-Transformacija” uspješno je organizirala treći Cyber Security Summit, na kojem su usvojeni ključni zaključci za unapređenje cyber-sigurnosti u BiH.
Ove mjere su posebno važne s obzirom na rastuće hibridne prijetnje i potrebu za sistematskim pristupom zaštiti. Uspješna implementacija datih preporuka zahtijeva koordinaciju između svih razina vlasti, akademske zajednice i organizacija civilnog društva.
Bosna i Hercegovina je pokazala da posjeduje kapacitete za suočavanje s cyber-prijetnjama, ali za zaštitu kritične infrastrukture nužne su značajne promjene. U tom kontekstu, pravodobna razmjena informacija i mapiranje ljudskih i institucionalnih kapaciteta postaju ključni elementi za jačanje nacionalne cyber-sigurnosti.
U proteklim mjesecima, BiH je bila svjesna nekoliko visokoprofiliranih hakerskih napada, uključujući blokadu servera Parlamenta BiH i napad na integrirani zdravstveni informacijski sustav RS-a.
