No, ohrabrujuće je da je većina proizvoda koje jedemo sigurna, naveli su jučer iz Agencije za sigurnost hrane BiH, povodom obilježavanja Svjetskog dan hrane pod sloganom „Svijet bez gladi“.
Efikasan sistem
Ovaj datum obilježava se u više od 150 zemalja širom svijeta od 1979. godine. Iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) jučer su objavili da je lani 821 milion ljudi u svijetu patio od hronične neuhranjenosti.
Kako kaže Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, ova institucija provodi brojne procese za uspostavljanje efikasnog sistema sigurnosti hrane u našoj zemlji koji građanima garantiraju da sve što se uvozi u BiH podliježe kontrolama.
- Mogu reći da su svi proizvodi koji završe na policama u marketima ispravni za konzumaciju – navodi Hajrić.
On se osvrnuo i na česte navode o tome da se u BiH uvozi meso staro 40 i više godina.
- Uvoz je pod punim nadzorom naših inspekcijskih službi. Granična veterinarska inspekcija provodi striktne procedure, pa sa sigurnošću mogu reći da se u BiH ne uvozi meso staro 40 ili 50 godina. Većina mesa potječe iz zemalja EU koje imaju visoke standarde i kriterije kontrola, ali i proizvodnje - kaže Hajrić, dodajući da hrana u bh. prodavnicama, ne samo uvezena nego i domaća, sve više zadovoljava postavljene standarde.
Ispitani uzorci
Lani su laboratorijski ispitana 93.222 uzorka hrane, od čega je neispravno bilo samo 4.453, ili 4,78 posto.
- Najviše neusklađenih uzoraka je od mesa i mesnih prerađevina. Najčešći uzrok mikrobiološke neispravnosti bilo je prisustvo salmonele, aerobnih mezofilnih bakterija i enterobakterija – navodi Hajrić.
Prehrambene navike
Agencija prvi put provodi istraživanje o prehrambenim navikama bh. stanovništva. Započelo je prošle godine, a prvi rezultati očekuju se 2022. Hajrić navodi da su ti podaci značajni za procjenu izloženosti potrošača rizicima kada je riječ o ishrani.
- Istraživanje obuhvata 1.188 osoba, od toga iz Federacije 758, iz RS 400 i iz Distrikta Brčko 30 - rekao je Hajrić.
Dnevno u smeću 500 tona hrane
Mirza Ramić, portparol sarajevskog preduzeća „Rad“, za „Avaz“ je kazao da u našoj zemlji svakodnevno na deponijama završi oko 500 tona hrane. Navodi da je većinom riječ o proizvodima kojima je istekao rok.
- Dok se jedni rasipaju, drugi nemaju ni za jedan dnevni obrok. Samo u Kantonu Sarajevo u 24 sata prikupimo oko 650 tona otpada. Količina ostataka hrane zauzima 15 do 20 posto ukupnog otpada, dakle u prosjeku se u KS za 24 sata baci od 90 do 120 tona hrane – navodi Ramić.
