Jasmin Hajdarević svjetski je poznati sportista. Ogroman broj medalja iz dizanja tegova, dva nastupa na Olimpijadi, svjetskim prvenstvima…
13 godina imao je kada je počeo rat u BiH, koji je njega i njegovu porodicu zatekao je u Višegradu. On je izmješten, majku su mu četnici silovali, preživjela je strijeljanje i došla do sina u Dansku. Tu je umrla. Jasmin je na svijetu ostao sam s 13 godina.
Nije dugo čekao da svoj život uzme u svoje ruke. Već sa 17 godina osniva prvu firmu, koju registruje na prijatelja jer on nije bio punoljetan. Poslije toga dolazi druga, pa treća firma. Tako je u Danskoj stvorio veliki biznis, zaradio velike novce, oženio se i dobio tri sina. Uporedo s tim gradio je sportsku karijeru.
Zainteresirati ljude za situaciju u Višegradu
Vrlo brzo, Jasmin je shvatio da mu u životu nešto nedostaje – Bosna.
Spakovao je kofere i vratio se u rodni Višegrad. Bavi se poljoprivredom. Živeći u Višegradu shvatio je da su Bošnjaci u tom gradu marginalizirani, poniženi, ne samo politikom prosrpskih stranaka nego i bošnjačke.
S nekoliko patriota pokrenuo je inicijativu “Svi za bolji Višegrad”. Cilj je okupiti što više Višegrađana da na izborima glasaju u ovom gradu i tako ojačaju položaj Bošnjaka u institucijama ovog grada.
Za Raport je govorio detaljno o tome.
“Inicijativa Svi za bolji Višegrad je ideja stara oko godinu. Tad je prvi tim sjeo i napravio jedan idejni projekt. To su Ahmed Sejdić, naš legendarni komandant, Muamer Sofović, momak koji je živio u Švedskoj sad ima biznis u Višegradu, Suljo Fejzić, također naš komandant, Melisa Kustura i ja. To je neki tim koji je pokrenuo ovu priču, ali je inicijativa bila od Sejdića i Sofovića. Prvobitna ideja je bila da probudimo svijest naših ljudi koji žive u dijaspori i po drugim gradovima u BiH, da se više zainteresiraju za Višegrad. Jer stanje koje sad imamo u Višegradu, je najblaže rečeno, nezadovoljavajuće i što se tiče povratka ali i statusa Bošnjaka. Tu su se okupili ljudi koji su patriotski orijentirani”, kaže Hajdarević.
Ističe da je položaj Bošnjaka katastrofalan.
“Bošnjaci su sad u Višegradu građani drugog ili trećeg reda. U Višegradu imate tri ili četiri zaposlena Bošnjaka u institucijama. To je sramotno. Sramotno je i da je 309 Bošnjaka glasalo na prošlim izborima, to nam govori da nam su ljudi pasivni. I ljudi koji su proteklih 20 do 25 godina radili za Bošnjake dole to nisu dobro radili, ali to ne smije biti razlog da mi sad ne glasamo i ne učinimo nešto. Mi moramo popravljati stanje”, navodi on.
Hajdarević: Želimo promijeniti stanje u Višegradu
A jesu li uspjeli mobilizirati ljude da glasaju?
“Uspjeli smo mobilizirati veliki broj ljudi iz dijaspore da glasaju u Višegradu kao i Višegrađana koji žive u drugim gradovima BiH. Jedino tako možemo utjecati na procese i popravljati stanje. Zacrtali smo sebi, da ako dođemo u poziciju da imamo nekoliko svojih vijećnika, da budemo vaga u tom sistemu i da tražimo ono što nama pripada. Ništa više od toga. Tražit ćemo isti broj zaposlenih Bošnjaka u institucijama kao i Srba. Dakle, direktorska mjesta, mjesta u općinskim institucijama, preduzećima…Mnogi se pitaju da li ima toliko Bošnjaka koji će tu raditi, ja vam kažem da ima. Već se ljudi javljaju i nude. To neće biti problem. Ohrabrujuće je sve što se dešava, sve više ljudi se uključuje u ovu ideju. Bošnjaci će biti važan faktor postavljanja vlasti u Višegradu”, kaže Hajdarević.
Pored toga, važno im je da stanu u kraj postrojavanju četničkog pokreta u Višegradu.
“To okupljanje profašističkih formacije zastrašuju, ne samo Bošnjaka, već i Srbe. Pa je li vi mislite da ljudi koji dođu iz Beograda, Novog Sada u Višegrad turistički ne zaziru od toga? Pa djeca im to gledaju i plaše se. Dakle, koliko je Bošnjacima to cilj to treba biti i Srbima”.
A, hoće li biti vlast?
“Nećemo pod svaki cijenu. One koji podržavaju ovo, mi sigurno nećemo podržati. Radije ćemo biti konstruktivna opozicija”, rekao je Hajdarević.
Govoreći o podršci političkih stranaka iz Federacije BiH, Hajdarević ističe da je ona bila slaba.
“Da ne bi razjedinjavali Bošnjake u Višegradu mi smo razgovarali s dosadašnjim bošnjačkim predstavnicima u Višegradu. To je SDA. Oni su nas otresli, odbili. Mislili su da ne možemo ništa napraviti. Zajednički jezik smo pronašli s Elmedinom Konakovićem i Narodom i Pravdom. Nama je bilo važno da možemo samostalno djelovati, lokalno, bez nekih političkih okova. Dakle da samostalno donosimo odluke, u skladu sa situacijom na terenu. Tako da naše udruženje sad politički djeluje pod NiP-om, kako bi se mogli kandidirati na izborima”, ističe Hajdarević.
Ucjenjuju humanitarnim paketima
Ističe da ne žele praviti od Bošnjaka socijalne slučajeve, kako se to radilo 20 godina.
“Mislim da se ovo namjerno radilo. Namjerno su nas srozavali ekonomski i sad nam nude neke kese od 20 ili 30 KM. Svake četiri godine nam dijele humanitarne pakete i ucijenjuju, a niko ništa ne radi na projektima koji bi omogućili da ljudi žive od svog rada. Od nas niko ne treba da očekuje te pakete sad. Mi ćemo ljudima nuditi projekte koji će im omogućiti da se zaposle i normalno žive”, navodi Hajdarević.
Inicijativa je slična onoj koja se provodi u Srebrenici, ali se sve češće govori o izbornoj krađi, trgovina biračkih odbora… Pitamo ga da li strahuju od krađe?
“To je kopirano u Višegradu. Dakle, ono s čim se bore ljudi u Srebrenici, s tim se borimo i mi. Mi smo se prijavili u okviru NiP-a i dobili svoje biračke odbore. Ali, prva SDA je fiktivno prijavila dvije stranke – BOSS i SBB. Pitanje da li i BOSS i SBB znaju da imaju dole prijavljene liste. Na jednoj je listi čovjek koji je mentalno zaostao, vjerujem da ni on ne zna da je na listi. Oni su otišli po selima i pokupili djecu i stavili ih na listu. Djeca to ne znaju. Troje djece je mentalno zaostalo. Tako su dobili 15 biračkih mjesta i SDA sad trguje njima. Prodaje ih SNSD-u i SDS-u. To je nevjerovatno…”.
“Ljudi će to prepoznati kad tad. Mi ćemo se boriti ipak za sve Bošnjake, bez obzira kako se oni izjašnjavali”.
Trenutno, kaže, Bošnjaci žive na rubu egzistencije.
“Uglavnom od poljoprivrede, ljudi žive na ivici siromaštva od onoga što im neko pošalje. To moramo popravljati”, zaključuje Hajdarević.
