Hajdarević kaže da je povod bila "555. godišnjica početka prelaska dobrih Bošnjana na islam". Na koncu je, kaže, slučajno ispalo i da njegov prijepis ima 555 stranica, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Za štampanje i puštanje u prodaju čeka se odobrenje IZ u BiH.
Ovo pismo je specifično za BiH i dijelom se koristilo u Dalmaciji, bilo je u upotrebi od srednjeg vijeka do 19. stoljeća, a sačuvano je i modernizirano u franjevačkim samostanima, ali i u begovskim porodicama u BiH pod Osmanlijama pa se naziva i begovicom.
Hajdarević ističe da je bosančica "pismo bogatstva u različitostima" i da je interkonfesionalno te da i pripadnici crkve bosanske, i katolici, i pravoslavci, kao i muslimani imaju puno pravo ovo pismo nazivati svojim te da zaslužuje svoje mjesto pod suncem i da je šteta što se danas u školama u BiH izučava tek površno.
