Arapska riječ hadž znači hodočašće. U islamu je to obred kojeg je musliman dužan obaviti, ako je u mogućnosti, jednom u toku života, posjetom svetom hramu Kabi u Mekki. Hadž je bio poznat i prije islama u tzv. dobu idolopoklonstva (ar. džahilijjet), a tadašnji arapski pagani su imali konvencije svetog ambijenta. Za vrijeme mjeseci hodočašća zabranjivano je ratovanje i svaki oblik narušavanja svete okoline, bilo da se radilo o ugrožavanju ljudskih ili pak životinjskih života ili okoliša. Čak je i trganje grana drveća ili ubijanje insekata smatrano činom narušavanja svetog prostora i vremena.
Vlasti Kraljevine Saudijske Arabije prošle sedmice su donijele odluku da će ove godine, zbog pandemije korona virusa hadž, koji inače okupi od 2-3 miliona vjernika iz svih dijelova svijeta, organizirati samo za domaće stanovništvo i strane državljane koji borave u Kraljevini. U Saudijskoj Arabiji je od početka pandemije od COVID-a 19 dosad oboljelo 160.000 građana, a umrlo je 1.300. U posljednje dvije sedmice registriran je nagli porast broja zaraženih i ovo je očigledno bilo presudno za odluku saudijskih vlasti da zatvore granice za međunarodne hadžije. Oni koji žele obaviti hadž dužni su svu registraciju obaviti on-line putem, a broj će biti ekstremno reduciran. Prema nekim izjavama saudijskih zvaničnika planirano je da ovogodišnji hadž obavi samo oko hiljadu hodočasnika, što je zapravo mjera koja će tek osigurati kontinuitet temeljnog obreda islama.
Većina muslimanskih zemalja osim tradicionalnog saudijskog rivala Irana, izrazila je podršku odluci vlasti Kraljevine s obzirom na okolnosti koje bi sigurno izložile zdravstvenom riziku i hodočasnike ali i zemlju domaćina. Podrška ovogodišnjem odgađanju internacionalnog hadža stigla je i iz vjerskih zajednica muslimana sa Zapada, poput Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović poslao je pismo podrške saudijskom kralju Salmanu bin Abdul Azizu prenoseći razumijevanje bosanskih muslimana i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. On je, pozivajući se na principe islamskog učenja, izrazio svoju podršku nastojanjima saudijske vlasti i samog kralja Selmana da se očuva kontinuitet hadžskih obreda, ali da se u prvi plan stave životi ljudi.
Masakr i krađa Crnog kamena
Ovo, naravno nije prvi put da se najveći skup muslimana organizira u posebnim ograničenim okolnostima. Desetine je slučajeva u toku 14 stoljeća povijesti ovog obreda kada je zbog ratova, epidemija, gladi, nesigurnosti puteva, lokalnih sukoba i opće nesigurnosti hadž bio bez hodočasnika iz svijeta. Nekada je ta situacija znala potrajati i više godina. Zapravo, već desetu godinu zbog sukoba i nesigurnosti u Siriji, Libiji, Iraku i Jemenu blokirani su neki tradicionalni kopneni putevi kojima su hadžije stizale u Medinu i Mekku. Osim iz nekih zaljevskih zemalja, većina hadžija je tokom zadnje decenije stizala avionskim prijevozom.
Na zvaničnoj stranci Fondacije za istraživanje i arhiv “Kralj Abdul Aziz”, uz informacije o ovogodišnjem suspendiranju internacionalnog hadža, stoji kratak popis najvećih prekida normalnog obavljanja ovog vjerskog obreda. “Oko četrdeset puta je tokom historije hadž bio otkazan ili je broj hodočasnika bio značajno reduciran, te ova ideja suspendiranja nije bez presedana, kako se nekad doima,” kaže se u objašnjenju ove saudijske fondacije.
Najveća i najteža povreda kako obreda hadža, tako i svetog prostora Mekke i Medine desila se 930. godine (317. po hidžri). Te godine su karamiti, šiitsko-ismailitska ekstremna frakcija, koji su hadž smatrali paganskim ritualom, izveli monstruozan napad na Mekku tokom hadža i izmasakrirali oko 30 hiljada hodočasnika. Pored zločinačkih divljanja, ubijanja ljudi i spaljivanja imovine, karamiti su oskrnavili i mnoge islamske svetinje. Vrhunac njihovog svetogrđa bila je krađa čuvenog Crnog kamena iz svetišta Kabe kojeg su odnijeli i držali otuđenim 22 godine u svome središtu, današnjoj saudijskoj provinciji Qatif. Govori se da hadž nakon ovog skrnavljenja nije obavljan deset godina.
Upozorenje i opomena
Ovogodišnji hadž će zasigurno ostati upamćen po vanrednim okolnostima pandemije korona virusa. I unatoč opravdanosti ovih mjera, kao uostalom i u svim segmentima ljudskog života na planeti, i dalje ostaju velike dileme oko budućnosti (su)života sa virusom kojeg naučnici još uvijek nisu potpuno razumjeli i za koji nastoje pronaći vakcinu ili lijek. Sprječavanje pristupa svetom prostoru ili kršenje plemenskih konvencija oko svetišta čak je i kod drevnih arapskih pagana bilo neprihvatljivo i osuđivano, a izvanredne okolnosti u kojima je hodočašće bilo onemogućavano doživljavane su sa strepnjom i nekom vrstom kazne i opomene, zlokobnog znaka božanskog gnjeva i neminovne nesreće.
Sadašnje vanredne okolnosti, po mnogima, nastale su zbog ljudske nebrige i pohlepe, te zbog narušavanja prirodnog balansa. A taj balans uveliko je narušen i unutar ljudskih zajednica i mnogi u ovoj narušenosti vide izravnu Božiju opomenu i kaznu. Mnogo je ratova i nedužno ubijenih i prognanih! Mnoge „Božije hramove“ u ljudskom obliku smo porušili i oskrnavili u pohlepnoj trci za zaradom i resursima. Nemogućnost normalnog organiziranja ovogodišnjeg hadža stoga je jedinstvena prilika za sve ljude da promisle o „neredu koji se pojavio i na kopnu i na moru zbog onog što čine ljudske ruke“ kako upozorava Sveti spis Kur'ana. Taj nered je očigledan na svakom koraku, a poglavito je zahvatio zemlje tzv. muslimanskog svijeta. Ratovi, razaranja, ubijanja, blokade i različiti sukobi su dosegnuli vrhunac i prekršene su sve norme i konvencije, možda i na gori način od onih koje su nekada imali arapski pagani. Izvanredna situacija uzrokovana korona virusom je stoga i izvanredna prilika da se promisli o svim aspektima krize u koju je ovaj dio svijeta zapado, a hadž koji je sa prošlogodišnjih 2.5 miliona hodočasnika sveden na tek hiljadu simboličnih dovoljno je upozorenje i opomena.
