U naselju Drač u Podgorici, u ulici Đečevića, nalaze se ostaci Hadrovića džamije, koja je porušena sredinom prošlog vijeka. Riječ je o bogomolji koja je imala veliki značaj za Podgoricu u prošlim vremenima.
U Islamskoj zajednici Crne Gore optimisti su, kako su naveli za Anadolu Agency (AA), da će se ubrzo položiti kamen temeljac za obnovu ove džamije.
Podgorica je nekada brojala šest džamija. Četiri su porušene, dok su vjernicima sada na raspolaganju dvije, koje se nalaze u naselju Stara varoš.
Hadrovića džamija je porušena 1956. godine. Na početku ulice Đečevića, na Draču, nekadašnji džamijski harem danas je prekriven travom i korovom. Vidljivi su ostaci temelja džamije, kao i ostaci munare i bunar. U haremu džamije su i dva nišana, gdje su sahranjeni ostaci tijela pronađeni prilikom arheološkog ispitivanja prostora nekadašnje džamije.
-Porušena do temelja-
Glavni podgorički imam Džemo Redžematović ističe da vrlo malo historijskih podataka ima kada je riječ o toj džamiji.
“Njen neimar i graditelj je nepoznat. U osmanskim defterima piše da je to Beyler cami, dakle, begovska džamija. Izgrađena je u 18. vijeku. U Podgorici je poznata kao Hadrovića džamija, a neki je nazivaju Vodopića džamija, a neki i Abdovića džamija. Bez obzira na njen naziv, džamija je imala veliku ulogu u tom dijelu Podgorice, na Draču. Pored nje, na nekih dvjesto metara postojala je Dračka džamija, koja je takođe porušena, na čijim temeljima je sada privatna kuća. Ova džamija nije totalno devastirana u smislu da je nemoguće izvršiti rekonstrukciju. Ona je porušena do temelja od lokalnog stanovništva, po svjedočanstvu mještana 1956. godine. Do tada je bila u funkciji“, kaže Redžematović.
Ističe da je džamija u svom haremu imala veliko groblje, gdje su ukopani ugledni staropodgoričani, koji su živjeli u neposrednoj blizini džamije.
“Isto tako, džamija je u svom haremu imala bunar, koji je i dan danas ostao vidljiv. U narodu je bilo poznato da ova džamija nije imala munaru. Međutim, arheološkim iskopavanjem je došlo do toga da su pronađeni temelji munare. Ova džamija pripada mediteranskom stilu gradnje džamija, imala je lijep doksat koji je bio otvorenog tipa, kao jedna galerija“, kaže Redžematović.
-Obezbijeđen novac i dokumentacija-
Islamska zajednica je zainteresovana da se ta džamija rekonstruiše. Čekaju odobrenje od lokalnih vlasti, a donatora za izgradnju su takođe pronašli.
“Mi smo prije šest godina pokrenuli inicijativu da se ova džamija rekonstruiše. Sva neophodna dokumenta smo dostavili. Nažalost, nema političke volje da se ova priča završi. Mi čekamo iz godine u godinu razna obećanja opštinskih vlasti, ali do dan danas nema ništa. U jednom dijelu, ne krivim samo lokalnu vlast, već i političare muslimane, koji su dio lokalne vlasti, a koji ne okreću glavu da se ova džamija završi, jer sve smo zakonske norme i procedure ispoštovali. Nadam se da će se i ova priča ubrzo okončati i da ćemo imati džamiju sa munarom, jer našli smo donatora koji će finansirati izgradnju ove džamije“, poručuje Redžematović.
-Sve više vjernika u Podgorici-
Osim kulturne i historijske vrijednosti koju ima Hadrovića džamija, sve je više i potreba za izgradnjom nove muslimanske bogomolje u glavnom gradu Crne Gore. Dvije džamije koje su sada funkcionalne, nisu dovoljne da prime sve veći broj vjernika.
“Podgorica je ranije imala šest džamija, one su gotovo sve porušene osim Osmanagića džamije i Skender Čauševe džamije. Velike migracije stanovništva sa sjevera i juga ka Podgorici dale su dodatni podstrek nama u Islamskoj zajednici da razmišljamo o izgradnji novih džamija, prije svega Islamskog centra na Koniku. Jer, zaista nema mjesta za sve vjernike, posebno na džumi i Bajramu, odnosno za klanjanje namaza u ovim postojećim džamijama. Tako da je i sa te praktične strane, ali i sa kulturološke, nama neophodno da izgradimo ovu džamiju, jer znamo da je Podgorica i cijela Crna Gora u svijetu prepoznata kao multikonfesionalno društvo, tako da se nadam da će ubrzo biti kamen temeljac za rekonstrukciju ove džamije“, rekao je Redžematović.
